Bol u koljenu: uzroci, što pomaže i kada je potreban pregled

Što pomaže kod boli u koljenu ponajprije ovisi o njezinu uzroku. Kod preopterećenja ili manje ozljede često je smisleno privremeno smanjiti aktivnosti koje izazivaju bol, a istodobno koljeno bez razloga ne držati potpuno u mirovanju. Kod artroze, ozljede meniskusa, problema s ligamentima ili upale pristup može biti drukčiji.

Najvažnije ukratko

• Najprije pokušajte utvrditi odakle bol dolazi. Mjesto boli – u samom zglobu, uz zglobni prostor, ispod patele, na unutarnjoj ili vanjskoj strani te iza koljena – može pomoći suziti moguće uzroke.
• Nakon svježe ozljede smanjite opterećenje. Ako je bol izazvana padom, zakretanjem ili udarcem, izbjegavajte pokrete i opterećenja koja je izrazito pojačavaju.
• Potpuno mirovanje obično nije potrebno. Ako nema ozbiljnije ozljede, u pravilu je korisno održavati pokretljivost i postupno se vraćati opterećenju koje koljeno dobro podnosi.
• Kod dugotrajnih tegoba važna je mišićna snaga. Prilagođene vježbe za mišiće oko koljena i kuka imaju važnu ulogu, osobito kod artroze i nekih tegoba povezanih s preopterećenjem.
• Oteklina zahtijeva nešto više pažnje. Otečeno koljeno može pratiti ozljedu, artrozu, upalu ili povećanu količinu tekućine u zglobu, pa su važni i način i brzina nastanka otekline.

Ako je koljeno nakon ozljede izrazito nestabilno, ne može se normalno opteretiti, jako je otečeno ili deformirano, blokira se ili bez ozljede naglo postane vrlo bolno, vruće i crveno, potrebna je liječnička procjena.

Bol u koljenu sama po sebi još ne govori koji je uzrok. Za orijentaciju su najkorisnija četiri podatka: gdje boli, kako je tegoba nastala, koji pokreti izazivaju bol i jesu li prisutni oteklina, nestabilnost ili drugi popratni znakovi.

Mjesto boli može znatno suziti moguće uzroke, ali samo po sebi ne omogućuje postavljanje dijagnoze. Različite strukture u koljenu mogu, naime, uzrokovati vrlo slične tegobe.

Kako je bol nastala?

Način početka tegoba često govori više od same jačine boli.

• Nagla bol nakon zakretanja, pada ili udarca više upućuje na ozljedu meniskusa, ligamenata ili drugih struktura.
• Postupno nastala bol nakon povećane aktivnosti češća je kod problema zbog preopterećenja.
• Dugotrajna bol uz ukočenost, osobito kod starijih osoba, može odgovarati artrozi.
• Naglo vruće, vrlo bolno i otečeno koljeno bez ozljede zahtijeva veći oprez jer uzrok nije nužno mehaničko preopterećenje ili artroza.

Boli li sam zglob koljena ili mišići i druga tkiva oko njega?

Kada netko kaže da ga „boli koljeno“, bol ne mora nužno potjecati iz samog zgloba koljena. Može dolaziti i iz mišića, tetiva, ligamenata ili njihovih hvatišta nešto iznad, ispod ili uz koljeno.

To razlikovanje važno je i u našem praktičnom savjetovanju. Ako je bol jasno lokalizirana u mišiću, tetivi ili uz hvatište, smisleno je razmišljati drukčije nego kod boli koja se osjeća duboko u zglobu.

Ponekad uzrok uopće nije u koljenu. Bol se može širiti iz donjeg dijela leđa ili stražnjice niz bedro prema koljenu odnosno ispod njega. Ako je prate trnci, utrnulost ili osjećaj pečenja, može biti povezana s nadražajem živca odnosno išijasom.

Što izaziva bol u koljenu?

• stepenice, čučanj ili ustajanje mogu jače opteretiti prednji dio koljena i patelu,
• zakretanje koljena može izazvati tegobe kod ozljede meniskusa,
• dulje hodanje ili stajanje može pogoršati simptome kod artroze ili drugih problema povezanih s opterećenjem,
• trčanje ili ponavljajući pokreti mogu nadražiti tetive i druga meka tkiva,
• bol nakon duljeg sjedenja može se pojavljivati kod različitih problema i sama po sebi ne potvrđuje artrozu.

Obratite pozornost i na popratne znakove

Oteklina, osjećaj preskakanja ili zapinjanja, nestabilnost, smanjena pokretljivost i toplina zgloba dodatni su podaci koji mogu pomoći razlikovati moguće uzroke.

Mjesto boli može pomoći suziti moguće uzroke, ali samo po sebi nije dovoljno za postavljanje dijagnoze. Važni su i način nastanka tegoba, pokret koji izaziva bol te popratni znakovi poput otekline, zapinjanja ili nestabilnosti.

Bol sprijeda u koljenu

Bol na prednjoj strani koljena često se pojavljuje oko ili ispod patele. Tegobe mogu biti povezane s patelofemoralnim zglobom, preopterećenjem patelarne tetive ili drugim strukturama na prednjoj strani koljena.

Često je izazivaju čučnjevi, stepenice, trčanje ili dulje sjedenje sa savijenim koljenima.

Bol s unutarnje strane koljena

S unutarnje strane bol može potjecati iz medijalnog meniskusa, medijalnog kolateralnog ligamenta, tetiva odnosno burze nešto ispod zgloba ili iz unutarnjeg dijela samog zgloba koljena.

Ako se tegoba pojavila nakon zakretanja koljena i prate je zapinjanje, oteklina ili bol pri rotaciji, među mogućim uzrocima je i ozljeda meniskusa.

Bol s vanjske strane koljena

Bol s vanjske strane mogu uzrokovati lateralni meniskus, lateralni kolateralni ligament ili meka tkiva uz vanjsku stranu koljena. Kod trkača i drugih ponavljajućih opterećenja može se nadražiti i iliotibijalni trakt.

Bol iza koljena

Bol ili osjećaj napetosti iza koljena može potjecati iz mišića i tetiva, ali može biti povezan i s povećanom količinom tekućine u zglobu odnosno Bakerovom cistom.

Ako se iza koljena pojavi nova oteklina ili kvržica, preporučljivo je utvrditi njezin uzrok. Nagla bol i oticanje lista zahtijevaju veći oprez jer problem nije nužno ograničen samo na koljeno.

Bol ispod koljena

Bol neposredno ispod patele može biti povezana s patelarnom tetivom, a nešto više prema unutarnjoj strani i s tetivama i burzom u području takozvanog pes anserinusa.

Kod mlađih i sportski aktivnih osoba takve se tegobe često pojavljuju nakon povećanja trčanja, skokova ili drugih ponavljajućih opterećenja.

Bol duboko u koljenu

Teže lokalizirana bol duboko u zglobu može se pojavljivati kod različitih zglobnih tegoba, među ostalim kod problema s meniskusom ili artroze koljena. Kod artroze su često prisutni i ukočenost, smanjena pokretljivost te bol pri opterećenju.

Mjesto boli zato prvenstveno služi kao orijentacija. Ako se tegoba ponavlja, traje dulje vrijeme ili je prate značajna oteklina, nestabilnost odnosno blokiranje koljena, potreban je pregled radi preciznijeg utvrđivanja uzroka.

Bol u koljenu nije jedan jedinstveni problem. Mogu je uzrokovati promjene u samom zglobu, ozljede meniskusa ili ligamenata, preopterećene tetive i druga meka tkiva, upalna stanja ili bol koja se u koljeno prenosi iz drugog dijela tijela.

Artroza koljena

Artroza je čest uzrok dugotrajnih tegoba, osobito u srednjoj i starijoj dobi. Tipični su postupno nastala bol pri opterećenju, kraća ukočenost nakon mirovanja te moguća smanjena pokretljivost i povremena oteklina.

Stupanj promjena na rendgenskoj snimci nije uvijek razmjeran jačini boli. Više o tome što se kod artroze događa u zglobu i što znači suženje zglobnog prostora opisano je na stranici Artroza – simptomi, liječenje i što pomaže.

Ozljeda meniskusa

Meniskusi su hrskavične strukture između bedrene i goljenične kosti koje pomažu rasporediti opterećenje u koljenu. Ozljeda se može pojaviti pri zakretanju koljena, a kod starijih osoba i postupno zbog degenerativnih promjena.

Bol je često izraženija uz zglobni prostor s unutarnje ili vanjske strane. Mogu se pojaviti i oteklina, zapinjanje ili osjećaj da koljeno pri određenom pokretu nije sasvim stabilno.

Ozljede ligamenata koljena

Ligamenti stabiliziraju zglob koljena. Mogu se ozlijediti pri naglom zakretanju, padu, izravnom udarcu ili sportskoj ozljedi.

Kod izraženije ozljede, uz bol se mogu pojaviti brza oteklina i osjećaj nestabilnosti odnosno „popuštanja“ koljena.

Bol oko patele

Bol na prednjoj strani koljena često je povezana s patelofemoralnim područjem. Tegobe mogu biti izraženije pri čučnju, hodanju po stepenicama, trčanju ili nakon duljeg sjedenja sa savijenim koljenom.

Takva bol nije nužno posljedica artroze i česta je i kod mlađih te tjelesno aktivnih osoba.

Tetive i tegobe zbog preopterećenja

Trčanje, skokovi, ponavljajući čučnjevi ili naglo povećanje sportske aktivnosti mogu preopteretiti tetive i druga meka tkiva oko koljena.

Tada je bol često više lokalizirana iznad ili ispod zgloba odnosno uz određeno hvatište te se jače javlja pri opterećenju zahvaćene strukture.

Burzitis

Burze su male vrećice ispunjene tekućinom koje smanjuju trenje između tkiva. Ako se nadraže ili upale, mogu se pojaviti lokalizirana bol i oteklina, primjerice ispred patele ili s unutarnje strane nešto ispod koljena.

Tegobe mogu biti povezane s dugotrajnim klečanjem, ponavljajućim opterećenjem ili ozljedom.

Upala zgloba, giht i druge bolesti

Bol i oteklinu koljena mogu uzrokovati i upalne bolesti zglobova, giht ili, rjeđe, infekcija zgloba. Takva stanja nisu isto što i uobičajeno mehaničko preopterećenje.

Naglo vrlo bolno, vruće, crveno i izrazito otečeno koljeno, osobito uz povišenu temperaturu ili opće loše osjećanje, zahtijeva brzu liječničku procjenu.

Kada uzrok uopće nije u koljenu

Bol se u područje koljena može prenositi i iz kuka ili kralježnice. Na podrijetlo iz kralježnice posebno treba pomisliti ako se bol širi niz nogu, mijenja mjesto ili je prate trnci, utrnulost odnosno osjećaj pečenja.

U takvom slučaju izvor tegobe može biti važniji od samog mjesta na kojem se bol osjeća. Više o boli živčanog podrijetla opisano je na stranici Išijas – simptomi, trajanje i što pomaže.

Meniskusi su dvije polumjesečaste hrskavične strukture između bedrene i goljenične kosti. Pomažu rasporediti opterećenje u koljenu i pridonose stabilnosti zgloba. Ozljeda meniskusa može nastati naglo pri zakretanju koljena, ali se može razvijati i postupno zbog degenerativnih promjena.

Gdje boli kod ozljede meniskusa?

Bol je često najizraženija uz zglobni prostor s unutarnje ili vanjske strane koljena, ovisno o tome koji je meniskus zahvaćen. Često je izazivaju zakretanje koljena, dublji čučanj ili ustajanje iz čučnja.

Uz bol se mogu pojaviti oteklina, osjećaj zapinjanja, preskakanja ili smanjena pokretljivost. Samo mjesto boli ipak ne potvrđuje ozljedu meniskusa jer slične simptome mogu uzrokovati i ligamenti, tetive, artroza i druge strukture.

Kako nastaje ozljeda meniskusa?

Kod mlađih je češća ozljeda tijekom sporta ili drugog naglog zakretanja opterećenog koljena. Kod starijih se meniskus s vremenom može promijeniti i oštetiti i bez jasnog pojedinačnog događaja.

Zato nije svaka promjena meniskusa vidljiva na magnetskoj rezonanciji nužno uzrok boli, niti svaka ozljeda zahtijeva operaciju.

Što pomaže kod tegoba s meniskusom?

Pristup ovisi o vrsti ozljede i simptomima. Kod mnogih tegoba prvi je korak prilagodba aktivnosti, održavanje pokretljivosti te postupno jačanje mišića oko koljena. Kod dugotrajnih odnosno degenerativnih tegoba važnu ulogu ima i fizioterapija.

Ako određeni pokret izrazito izaziva bol, smisleno ga je privremeno ograničiti, ali ne i bez razloga potpuno prestati koristiti koljeno.

Može li se meniskus sam zacijeliti?

Mogućnost cijeljenja ovisi ponajprije o mjestu, obliku i opsegu ozljede. Vanjski rub meniskusa bolje je prokrvljen od njegova unutarnjeg dijela, pa neke ozljede imaju veću mogućnost spontanog cijeljenja od drugih.

Važno je, međutim, razlikovati cijeljenje same ozlijeđene strukture od poboljšanja simptoma. Bol i funkcija koljena mogu se poboljšati i kada promjena meniskusa na slikovnoj pretrazi ostane prisutna.

Što znači „mast za meniskus“?

Izraz „mast za meniskus“ pomalo je zavaravajući. Vanjskim nanošenjem nije moguće mehanički popraviti poderani meniskus. Lokalni pristupi koriste se ponajprije na području na kojem osoba osjeća tegobe i mogu biti dio šireg pristupa zajedno s prilagodbom opterećenja i kretanjem.

U našem praktičnom savjetovanju zato je važno najprije utvrditi potječe li bol doista iz područja zgloba odnosno meniskusa ili iz mišića, tetive odnosno ligamenta uz koljeno. O tome ovisi i praktični način uporabe Smrekovita.

Kada je potreban pregled?

Pregled je posebno preporučljiv nakon veće ozljede, kod izražene otekline ili nestabilnosti te kada koljeno opetovano zapinje odnosno nije ga moguće normalno potpuno ispružiti ili saviti.

Ako bol traje unatoč prilagodbi aktivnosti ili znatno ograničava hodanje i svakodnevnu uporabu koljena, preporučljiva je detaljnija procjena uzroka.

Oteklina koljena popratni je znak, a ne dijagnoza. Može nastati nakon ozljede, kod artroze, zbog upale zgloba ili nadražaja struktura oko koljena. Najvažnije je gdje se oteklina nalazi, koliko je brzo nastala i je li koljeno također vruće, crveno ili vrlo bolno.

Što znači „tekućina u koljenu“?

Izraz „tekućina u koljenu“ obično se koristi za povećanu količinu zglobne tekućine odnosno zglobni izljev. Koljeno može biti vidljivo povećano, napeto, slabije pokretljivo ili stvarati osjećaj pritiska.

Zglobni izljev može se pojaviti nakon ozljede meniskusa ili ligamenata, kod aktivne artroze, gihta i drugih upalnih stanja zgloba te rjeđe kod infekcije.

Oteklina nakon ozljede koljena

Ako koljeno otekne nakon zakretanja, pada ili udarca, uzrok može biti ozljeda meniskusa, ligamenata ili drugih struktura u zglobu. Veća oteklina koja brzo nastane nakon ozljede važan je podatak i može biti razlog za pregled.

Manja lokalizirana oteklina na prednjoj ili unutarnjoj strani koljena može potjecati i iz burze, tetive ili drugih mekih tkiva te ne mora nužno biti zglobni izljev.

Oteklina kod artroze koljena

Kod artroze se mirnija razdoblja mogu izmjenjivati s razdobljima jače boli, osjetljivosti i otekline. Oticanje zato ne znači nužno da se zglob u nekoliko dana naglo znatno više „istrošio“, nego može odražavati trenutačno aktivnija zbivanja u zglobu.

Više o povezanosti između trošenja zgloba, zglobnog prostora i simptoma opisano je na stranici Artroza – simptomi, liječenje i što pomaže.

Bakerova cista – oteklina iza koljena

Bakerova odnosno poplitealna cista izbočenje je ispunjeno tekućinom na stražnjoj strani koljena. Često nastaje kada je u zglobu koljena povećana količina tekućine, pa može biti povezana s artrozom, ozljedom meniskusa ili drugim zbivanjima u zglobu.

Može uzrokovati osjećaj pritiska ili napetosti iza koljena te otežano savijanje. Zato je smisleno prvenstveno obraditi uzrok zbivanja u samom koljenu, a ne samo izbočenje iza njega.

Kada je otečeno koljeno razlog za pregled?

Pregled je posebno preporučljiv ako je oteklina izražena, brzo nastane nakon ozljede, ponavlja se ili znatno ograničava pokretljivost.

Naglo vrlo bolno, vruće i crveno koljeno, osobito uz povišenu temperaturu ili opće loše osjećanje, zahtijeva brzu liječničku procjenu.

Oprez je potreban i ako se naglo pojave bol i oticanje lista. Puknuta Bakerova cista može uzrokovati simptome slične dubokoj venskoj trombozi, pa takvo stanje nije primjereno procjenjivati samo kao uobičajeno oticanje koljena.

Ako je oticanje glavni problem ili se pojavljuje i izvan područja koljena, pročitajte i vodič o oteklini, mogućim uzrocima i upozoravajućim znakovima.

Ako se bol u koljenu pojavi naglo nakon pada, zakretanja, udarca ili sportske ozljede, najprije treba pomisliti na ozljedu struktura u koljenu ili oko njega. Posebno su važni mehanizam ozljede, brzina nastanka otekline, stabilnost koljena i mogućnost normalnog opterećenja.

Što se može ozlijediti u koljenu?

Kod nagle ozljede mogu biti zahvaćeni meniskus, ligamenti, tetive, mišići ili kost. Sama bol zato još ne govori koja je struktura ozlijeđena.

• zakretanje koljena može ozlijediti meniskus ili ligamente,
• izravan udarac može uzrokovati ozljedu mekih tkiva, hematom ili ozljedu zgloba,
• naglo odgurivanje, sprint ili skok mogu preopteretiti odnosno ozlijediti tetive ili mišiće,
• pad može uzrokovati kombinaciju više ozljeda.

Što znači oteklina nakon ozljede?

Oteklina je česta nakon ozljede, ali važno je koliko brzo i u kojem opsegu nastaje. Veća oteklina koja brzo nastane nakon zakretanja ili pada može upućivati na značajniju ozljedu unutar zgloba.

Manja lokalna oteklina nešto iznad, ispod ili uz koljeno može potjecati i iz mekih tkiva.

Je li koljeno stabilno?

Osjećaj da koljeno „bježi“, popušta ili nije pouzdano pri opterećenju važan je znak. Može pratiti ozljedu ligamenata ili druge strukture koja sudjeluje u stabilnosti zgloba.

Isto vrijedi i za izrazito zapinjanje ili nemogućnost potpunog ispružanja odnosno savijanja koljena.

Što učiniti prvih dana nakon ozljede?

Prvi je korak smanjiti aktivnosti koje izrazito pojačavaju bol te ne prisiljavati koljeno na pokrete koje ne podnosi. Potpuno mirovanje bez razloga u pravilu nije potrebno, ali je važno prilagoditi opterećenje stvarnom stanju.

Kod manje ozljede zatim se ponajprije prati trend – poboljšavaju li se bol, oteklina i pokretljivost iz dana u dan.

Što je s hlađenjem ledom?

U našem praktičnom pristupu uz uporabu Smrekovit proizvoda ne preporučujemo hlađenje ledom. Smrekovit zato u pravilu koristimo bez istodobnog redovitog hlađenja ozlijeđenog područja.

Riječ je o našem praktičnom načinu uporabe koji proizlazi iz dugogodišnjeg iskustva i savjetovanja korisnika. Više o razlozima za takav pristup opisali smo u članku Hlađenje ledom – zašto ga kod ozljeda ne preporučujemo.

Kada je nakon ozljede potreban pregled?

Pregled je posebno preporučljiv odnosno potreban ako:

• koljeno nije moguće normalno opteretiti,
• oteklina je velika ili nastane vrlo brzo,
• koljeno je izrazito nestabilno,
• koljeno se blokira ili ga nije moguće normalno ispružiti,
• prisutna je očita deformacija,
• bol i funkcija ne poboljšavaju se tijekom sljedećih dana.

Kod sumnje na prijelom, iščašenje ili veću ozljedu ligamenta odnosno tetive lokalni pristup ne može zamijeniti odgovarajuću zdravstvenu obradu.

Kod boli u koljenu ne postoji jedna mjera koja je najbolja za sve. Pristup ovisi o tome radi li se o svježoj ozljedi, preopterećenju, meniskusu, artrozi, upali ili problemu u mišićima i drugim tkivima oko zgloba.

Prilagodite opterećenje, ali nemojte bez razloga imobilizirati koljeno

Ako određeni pokret ili aktivnost izrazito pojačavaju bol, smisleno je privremeno smanjiti opterećenje. To ne znači nužno potpuno mirovanje. Kod mnogih tegoba korisnije je održavati kretanje u opsegu koji koljeno dobro podnosi, a zatim postupno povećavati opterećenje.

Nakon svježe ozljede potreban je veći oprez. Međutim, ako nema znakova značajnije ozljede, dugotrajno potpuno mirovanje može dovesti do gubitka mišićne snage i još slabije funkcije koljena.

Vježbe i jačanje mišića

Kod dugotrajne boli važnu ulogu imaju mišići natkoljenice, stražnjice i drugi mišići koji sudjeluju u kontroli koljena. Prilagođene vježbe mogu poboljšati snagu, pokretljivost i sposobnost koljena da podnosi svakodnevna opterećenja.

To je posebno važno kod artroze koljena, gdje su terapijska tjelovježba i održavanje tjelesne aktivnosti među temeljnim mjerama. Ako nije jasno koje vježbe odabrati ili vježbanje izaziva izražene tegobe, program može prilagoditi fizioterapeut.

Kod tegoba s meniskusom

Kod mnogih ozljeda odnosno degenerativnih promjena meniskusa liječenje se najprije započinje bez operacije. Opterećenje se prilagođava, održava se pokretljivost i postupno se jačaju mišići.

Operacija nije automatski potrebna samo zato što je na magnetskoj rezonanciji vidljiva ozljeda meniskusa. Važniji su simptomi i funkcija koljena. Drukčije je kod koljena koje se doista blokira, izrazito ograničava pokret ili ima druge znakove značajnijeg mehaničkog problema.

Kod artroze koljena

Kod artroze je dugoročno važnije očuvati funkciju zgloba nego ga štititi od svakog pokreta. Redovita prilagođena tjelovježba, jačanje mišića i aerobna aktivnost ubrajaju se među osnovne mjere.

Ako je prisutna prekomjerna tjelesna masa, smanjenje tjelesne mase također može smanjiti mehaničko opterećenje koljena i poboljšati simptome.

Lijekovi protiv boli i upale

Za kratkotrajnu kontrolu simptoma kod nekih se tegoba koriste lijekovi protiv bolova odnosno protuupalni lijekovi. Kod artroze koljena među važnim mogućnostima su lokalni nesteroidni protuupalni lijekovi u obliku gela ili kreme.

Oralni protuupalni lijekovi nisu prikladni za svakoga jer mogu utjecati na želudac, bubrege i srčano-žilni sustav te se mogu neprikladno kombinirati s drugim lijekovima. Kod češće uporabe zato je preporučljiva procjena liječnika ili ljekarnika.

Kada je fizioterapija korisna?

Fizioterapija je posebno korisna kada tegoba traje dulje, ponavlja se, nakon ozljede ostane smanjena snaga ili pokretljivost odnosno kada osoba ne zna kako ponovno sigurno opteretiti koljeno.

Dobar program ne sastoji se samo od pasivnih postupaka. Važan dio u pravilu je i postupno aktivno opterećenje i jačanje.

Kada kućne mjere nisu dovoljne

Ako se stanje unatoč razumnom prilagođavanju opterećenja ne poboljšava, smisleno je ponovno provjeriti uzrok. Bol koju osoba pripisuje trošenju ili preopterećenju ponekad može potjecati iz meniskusa, ligamenata, kuka, kralježnice ili nekog drugog problema.

Liječnička procjena posebno je važna kod izražene nestabilnosti, blokiranja koljena, velike ili ponavljajuće otekline te kod naglo vrućeg i crvenog zgloba.

Ako boli mišić, tetiva ili ligament oko koljena

Ako se iz razgovora pokaže da bol nije duboko u zglobu, nego je jasno lokalizirana nešto iznad, ispod ili uz koljeno, tegobu promatramo više kao ozljedu odnosno preopterećenje mekih tkiva.

I ovdje je u našem praktičnom pristupu osnovni izbor 365 Prima s oblogom, osobito kod tvrdokornijih ozljeda. Kod svježe ozljede važno je i prilagoditi opterećenje te ne masirati ozlijeđeno tkivo.

Detaljniji način uporabe opisan je u uputama za ozljede i preopterećenja.

Ako bol možda potječe iz kralježnice

Posebno obraćamo pozornost kada bol nije ograničena samo na koljeno, nego se seli niz nogu, prate je trnci ili osjećaj pečenja, boli i donji dio leđa odnosno stražnjica ili se tegoba pojavljuje uglavnom na jednoj nozi.

U takvom slučaju samo nanošenje na koljeno često promašuje mjesto iz kojeg tegoba potječe. U našem praktičnom pristupu zato uključujemo i područje kralježnice. Više o takvom obrascu opisano je na stranici o išijasu i boli živčanog podrijetla te u uputama za uporabu kod tegoba s kralježnicom.

Kada očekujemo prvi pomak?

Prema našem dugogodišnjem praktičnom iskustvu kod zglobnih i većine tegoba povezanih s preopterećenjem, korisnika molimo da prvi rezultat procijeni nakon otprilike jednog tjedna pravilne i dovoljno redovite uporabe.

To ne znači da bol mora nestati u jednom tjednu. Tražimo jasan trend: lakše opterećenje, bolju pokretljivost, manju osjetljivost ili neku drugu zamjetnu razliku. Daljnji tijek zatim uvelike ovisi o stvarnom uzroku tegobe.

Kada lokalni pristup nije dovoljan?

Smrekovit ne može mehanički popraviti puknuti ligament, poderani meniskus, prijelom ili drugu ozljedu koja zahtijeva specifično liječenje. Također nije smisleno ustrajati samo na lokalnoj uporabi ako se koljeno blokira, izrazito je nestabilno, nakon ozljede brzo i jako otekne ili ga nije moguće normalno opteretiti.

Kod naglo vrlo bolnog, vrućeg i crvenog zgloba odnosno uz povišenu temperaturu potrebna je liječnička procjena neovisno o uporabi lokalnog pripravka.

Za detaljniji praktični postupak kod zglobnih tegoba pogledajte upute za uporabu Smrekovita kod zglobova.

Većina blažih tegoba povezanih s preopterećenjem može se u početku pratiti uz prilagodbu aktivnosti. Neki znakovi, međutim, povećavaju vjerojatnost značajnije ozljede, izražene upale ili drugog uzroka kod kojeg kućne mjere nisu dovoljne.

Kada je preporučljiv brz pregled?

Što brža liječnička procjena posebno je važna ako:

• nakon ozljede koljena nije moguće normalno opterećenje,
• koljeno vrlo brzo i izrazito otekne,
• prisutna je očita deformacija,
• koljeno je izrazito nestabilno odnosno popušta pri hodu,
• koljeno se blokira ili ga nije moguće normalno ispružiti odnosno saviti,
• bol nakon ozljede vrlo je jaka ili se stanje brzo pogoršava.

Vruće, crveno i jako otečeno koljeno

Ako koljeno bez jasne ozljede naglo postane vrlo bolno, vruće, crveno i otečeno, osobito ako su prisutni i povišena temperatura ili opće loše osjećanje, uzrok nije primjereno pripisati samo artrozi ili preopterećenju.

Takvo stanje zahtijeva brzu liječničku procjenu jer se slično mogu očitovati giht, druga akutna upala ili infekcija zgloba.

Bol i oticanje lista

Ako se uz tegobe iza koljena naglo pojave bol i oteklina lista, potreban je oprez. Slične simptome može uzrokovati puknuta Bakerova cista, ali treba isključiti i duboku vensku trombozu.

Ako bol traje ili se ponavlja

Pregled je preporučljiv i bez hitnih upozoravajućih znakova kada se bol unatoč prilagodbi opterećenja ne poboljšava, često se ponavlja ili postupno ograničava hodanje, sport, rad odnosno svakodnevne aktivnosti.

Isto vrijedi kod ponavljajućih oteklina, dugotrajnog zapinjanja ili kada nije jasno potječe li tegoba iz meniskusa, artroze, mekih tkiva, kuka ili kralježnice.

Što je korisno navesti na pregledu?

Za utvrđivanje uzroka često su vrlo korisni već podaci o tome gdje točno boli, kako je tegoba počela, koji je pokreti izazivaju, otiče li koljeno i postoji li osjećaj nestabilnosti ili blokiranja.

Slikovne pretrage nisu potrebne kod svake boli u koljenu. O njihovoj opravdanosti odlučuje se prema tijeku tegoba, kliničkom pregledu i sumnji na konkretan uzrok.

Ivo Konc, začetnik Smrekovita, i sam je desetljećima koristio Smrekovit. U videu u nastavku opisuje svoje iskustvo s bolovima u koljenu te način na koji je tada koristio Smrekovit.

Snimka je dio arhiva Smrekovita i predstavlja osobno iskustvo jednog korisnika, a ne opće jamstvo rezultata kod svih tegoba s koljenom.