Žvakanje smole
Smolu smreke ljudi su od davnina koristili i za žvakanje. Riječ je o jednom od najstarijih oblika prirodne „žvakaće gume“.
Prirodni sastojak iz slovenskih šuma
Smola smreke
Što je smola smreke?
Smola smreke je prirodna zaštitna tvar koju smreka izlučuje kada dođe do oštećenja. Ljudi je koriste za žvakanje, njegu kože, zaštitu rana i kao osnovu za masti.
Što je smola smreke?
Smola smreke je prirodna tvar koju smreka izlučuje kada se ošteti – kao svoju zaštitu od vanjskih utjecaja. Riječ je o gustoj, ljepljivoj smoli koja djeluje kao prirodni “štit” stabla.
Zbog tih svojstava ljudi je već dugo koriste u praksi – danas se nalazi i u proizvodima od smole smreke.
Zašto smreka izlučuje smolu?
Smola smreke je prirodna zaštitna tvar koju smreka izlučuje kada dođe do oštećenja. Njezina je uloga zatvoriti ranu, zaštititi drvo od mikroorganizama i štetnika te spriječiti daljnja oštećenja.
Riječ je o gustom tekućem izlučevinu koji nastaje u posebnim tkivima unutar debla i ispod kore, ali i na njegovoj površini. Smola se počinje izlučivati pri mehaničkom oštećenju, poput loma, reza ili prirodnog trošenja, i djeluje kao prirodni obrambeni mehanizam stabla.
Sastav smole smreke znanstvenici su počeli detaljnije istraživati razvojem suvremenih analitičkih metoda, kao što su spektrometrija i kromatografija, dok su mehanizme njezina nastajanja proučavali napretkom u mikroskopiji i botanici.
Danas znamo da smola sadrži više od 80 različitih organskih spojeva.
Hlapljivi dio sastoji se uglavnom od monoterpena (α-pinen, β-pinen, limonen), koji imaju važnu ulogu u zaštiti stabla od štetnika i mikroorganizama. Nehlapljivi dio čine diterpenske kiseline, među kojima je najvažnija abietinska kiselina.
Upravo kombinacija tih tvari razlog je što se smoli smreke već stoljećima pripisuju brojne tradicionalne primjene – od žvakanja do njege kože i uporabe u različitim pripravcima.
Smolu za proizvode Smrekovit prikupljamo isključivo s oštećenih stabala, bilo nakon prirodnog loma, sječe ili drugih utjecaja. Pri tome ne oštećujemo stabla, već koristimo smolu koju stablo već samo izlučuje kao dio svojeg prirodnog obrambenog procesa.
Izvori i literatura koji su korišteni mogu se pronaći na ovoj stranici→
Kako nastaje smola smreke?
Smola smreke nastaje kao prirodan odgovor stabla na oštećenje. Kada se kora ošteti, smreka počinje izlučivati smolu koja zatvara ranu i štiti je od vanjskih utjecaja.
Smola nastaje u posebnim smolnim kanalima koji prolaze kroz deblo, grane i koru. Kod oštećenja dolazi do promjene tlaka u tim kanalima, što potiče izlučivanje smole na površinu.
Kada dođe u dodir sa zrakom, smola se postupno zgušnjava i djelomično stvrdnjava. Time stvara zaštitni sloj koji sprječava prodor mikroorganizama, gljivica i insekata te pomaže stabilizirati oštećeno tkivo.
Riječ je o jednom od ključnih obrambenih mehanizama četinjača, koji stablu omogućuje preživljavanje mehaničkih oštećenja i utjecaja okoliša.
Kako se koristi?
Smola smreke koristi se već dugo, ponajviše na vrlo jednostavan način – onako kako ju je priroda dala. Ljudi su je koristili izravno s drveta, bez posebne obrade, na temelju iskustava koja su se prenosila s koljena na koljeno.
U narodnoj tradiciji bila je poznata i pod nazivima poput „pilpuh“, a njezina je upotreba u mnogočemu bila podrazumijevana – nešto što se „jednostavno koristi“, bez posebnih objašnjenja.
Tradicionalna upotreba
- Žvakanje smole – vrlo raširena praksa, osobito tijekom rada u šumi
- Uporaba na ranah – smolo so nanesli neposredno na poškodovano mesto
- Primjena na ranama – smola se nanosila izravno na oštećeno mjesto
- Primjena kod životinja – osobito u njezi vimena kod krava
- Domaća priprema masti – smola se miješala s masnoćom ili uljem
- Za razliku od današnjeg pristupa, uporaba je bila vrlo neposredna – bez preciznih uputa, uglavnom na temelju osjećaja i iskustva.
Danas
Danas se smola smreke i dalje koristi, ali većinom u obliku pripravaka koji omogućuju jednostavniju i kontroliraniju primjenu.
Najrašireniji oblik je mast od smole smreke, koja povezuje tradicionalnu uporabu smole s praktičnijom primjenom.
Osim toga, danas su dostupni i suvremeniji oblici, poput krema od smole smreke, kapsula i drugih proizvoda koji dodatno pojednostavljuju primjenu.
Je li smola smreke sigurna?
Smola smreke koristi se već dugo, a danas je njezina primjena i standardizirana. Uvrštena je u austrijsku farmakopeju, gdje su definirani zahtjevi u vezi s njezinom kvalitetom i sastavom.
U praksi većina ljudi dobro podnosi smolu smreke, no – kao i kod mnogih prirodnih tvari – kod određenog dijela može izazvati alergijsku reakciju.
Prema iskustvu i dostupnim podacima, alergija se javlja kod približno 3–4 % ljudi.
Najčešće se radi o:
- lokalna (topička) reakcija na mjestu primjene (crvenilo, svrbež)
- znatno rjeđe za reakciju drugdje po tijelu
Zato je preporučljivo da se pri prvoj uporabi napravi jednostavan četverodnevni test na manjem dijelu kože.
Smola smreke je po svojoj prirodi kompleksna tvar s više desetaka različitih spojeva, među kojima ima i onih koji kod osjetljivih pojedinaca mogu izazvati reakciju. To nije posebnost smole smreke – slično vrijedi i za druge prirodne smole i biljne ekstrakte.
U slučaju osjetljivosti na smolu smreke može se koristiti i smola bosvelije, koja je u pravilu manje alergena.
Unatoč tome, većina korisnika smolu smreke koristi bez poteškoća, a njezina primjena ima dugu tradiciju kako u narodnoj praksi, tako i u suvremenijim oblicima pripravaka.
Smola smreke u praksi
Smola smreke nije samo teorija. U nastavku su kratki videozapisi koji prikazuju njezinu tradicionalnu upotrebu, prikupljanje i osnovno objašnjenje zašto je kroz povijest bila tako cijenjena.
Kako prikupljamo smolu smreke
Smolu za proizvode Smrekovit prikupljamo s oštećenih stabala, bez dodatnog oštećivanja. Ovaj video prikazuje kako prikupljanje izgleda u praksi.
Poglej videoPrirodni antiseptik
Kada u šumi vidiš kap smole, vidiš prirodni zaštitni odgovor stabla. Upravo zbog toga smola je tradicionalno bila cijenjena i kod rana.
Zašto smreka gotovo ne trune
Smola pomaže stablu zatvoriti oštećenje i zaštititi ga od vanjskih utjecaja. Ovaj video ukratko pokazuje zašto je tako važan dio njegove obrane.
Više sličnog sadržaja
Na Instagramu redovito objavljujemo kratke videozapise o smoli smreke, njezinoj upotrebi, prikupljanju i Smrekovit proizvodima.
Prati @smrekovitŠto čini smolu smreke tako posebnom?
7000
prije godina seže dokazana upotreba smole smreke u narodnoj medicini
80
različitih organskih spojeva čini smolu smreke.
40
milijuna
godina ostaju sačuvane stanične strukture kukaca zarobljenih u smoli smreke
Povijest uporabe
Ibn Sina
Ibn Sina bio je perzijski učenjak i ubraja se među najveće mislioce i liječnike zlatnog doba islama. U svojim je djelima također pisao o ljekovitim učincima smole smreke.
Hippokrates
Hipokrat je u svojim djelima opisivao metode uporabe smole smreke koje su liječnici uspješno primjenjivali sve do srednjeg vijeka.
Narodna medicina (Slovenija)
U Gorenjskoj su je nazivali "smrdljivc", drugdje "pilpuh", a smolu smreke koristili su za liječenje mastitisa, artritisa, rana, opeklina i reumatizma.
Pater Ašič i suvremena upotreba
Pater Simon Ašič u svojim je djelima opisivao učinke smole na mišiće, otpornost i kožu. Danas je istražuju i znanstvenici.
Smola smreke u liječničkim zapisima kroz povijest
Već oko 5000. g. pr. Kr. narodi na području današnje Finske žvakali su smolu smreke. Godine 2007. finski arheolozi otkrili su tragove žvakanja, što pokazuje da se smola koristila kao prirodna žvakaća guma i pomoć kod problema s usnom šupljinom i probavom.
U razdoblju između 460. i 370. g. pr. Kr. Hipokrat – otac zapadne medicine – opisivao je metode uporabe smole smreke koje su liječnici uspješno primjenjivali sve do srednjeg vijeka. Rimski pisac i govornik Plinije Mlađi (61.–113. g. pr. Kr.) izvještavao je da seljanke starog Rima nisu nosile jantarne ogrlice samo kao ukras, nego i kao lijek za povećane limfne čvorove i bolno grlo – a jantar je zapravo fosilizirana smola.
Perzijski liječnik Ibn Sina (Avicenna), jedan od najutjecajnijih mislilaca Zlatnog doba islama, pripisao je smoli ljekovita svojstva u svojim djelima s početka 1. tisućljeća, osobito u svom Kanonu medicine. Postoje i zanimljivi primjeri iz 16. stoljeća: pruski vojvoda Albert od Brandena poslao je Martinu Lutheru lijek napravljen od očvrsnute smole smreke za liječenje bubrežnih kamenaca.
U 19. stoljeću američki kemičar Henry R. Gray iz smole crvene smreke razvio je “Grayev sirup”, koji je bio popularan lijek protiv kašlja, prehlade, upale grla i bronhitisa. Otprilike u isto vrijeme (1848. godine) John B. Curtis, nadahnut uporabom smole kod američkih Indijanaca, stvorio je prvu komercijalnu žvakaću gumu od smole smreke.
Izvori i literatura koji su korišteni mogu se pronaći na ovoj stranici→
Smola smreke u narodnoj i kulturnoj upotrebi
Smrekova smola z odtisi zob
Godine 2007. u Finskoj je pronađena 7000 godina stara smola s otiscima zuba – prvi “žvakaći gumi”.
Indijanci su koristili smolu smreke
Indijanci su žvakali smolu smreke za čišćenje zubi i ublažavanje upala – kao prirodni antiseptik iz šume.
Prvi komercijalni žvakaći gumi
John B. Curtis preuzeo je ideju od Indijanaca i 1848. godine napravio prvu žvakaću gumu od smole smreke.
Smola smreke kod stoke
Koristili su je kod krava za liječenje mastitisa, rana i drugih upala. Narodni nazivi: smrdljivc, pilpuh...
Smola smreke u narodnoj upotrebi
Smola smreke ima dugu tradiciju uporabe u praksi narodnog liječenja. U Finskoj su od nje i maslaca pripremali tradicionalnu mast koju su koristili za njegu rana. Američki Indijanci koristili su smolu za zacjeljivanje rana, kod mastitisa kod životinja te kod problema s grlom i probavom. Upravo iz tog znanja crpio je i Amerikanac Curtis kada je stvorio prvi žvakaći gumi.
U slovenskom prostoru uporaba smole smreke bila je vrlo raširena. Poljoprivrednici su od nje pripremali različite masti i pripravke, ponajprije za uporabu kod mastitisa kod krava, rana te upala kod ljudi i životinja. U Gorenjskoj su tu mast nazivali smrdljivc zbog njezina karakterističnog mirisa. Do 1971. godine proizvodila ju je obitelj Sodja iz Nemškog Rovta u Bohinju. Djeca su proizvod prodavala po okolnim selima i zarađenim novcem kupovala cipele.
U nekim regijama čistu smolu crnogorice, ponajviše smreke, ariša i jele, nazivali su pilpuh. Skupljali su svježe kapljice smole i koristili ih kod različitih tegoba, kao što su čirevi, bolovi i rane. Poznata je bila i travarka Prežla iz Lesc na Gorenjskoj, koja je crnu smolu smreke nanosila na različite dijelove tijela za ublažavanje tegoba, osobito kod bolova u kralježnici.
Slovenski travar pater Simon Ašič opisivao je smolu smreke kao prirodnu pomoć kod problema s kožom, osipa, rana te kod opterećenja mišića, a spominjao ju je i u vezi s općom otpornošću organizma.
I u suvremenoj narodnoj uporabi tradicija se zadržala. Smola smreke koristi se kod različitih tegoba, kao što su ogrebotine, opekline, čirevi, reuma, artritis, prehlade, kašalj, upale grla, probavne tegobe, glavobolje te rane.
Izvori i literatura koji su korišteni mogu se pronaći na ovoj stranici→
Znanstvene raziskave
Bakterije
2007
Znanstvenici su utvrdili da mast od smole smreke, izrađena prema tradicionalnom finskom receptu, inhibira rast svih testiranih Gram-pozitivnih bakterija.
- Djelovala je i protiv Proteus vulgaris (Gram-negativna).
- Važno: Djelovala je i protiv vrlo otpornih sojeva, kao što su MRSA i VRE.
Gljivice
2011
Finski znanstvenici ispitali su i protugljivično djelovanje tradicionalne masti od smole smreke.
- Smola je snažno inhibirala rast dermatofita – gljivica koje uzrokuju većinu kožnih gljivičnih infekcija kod ljudi.
- Nalazi potvrđuju stoljetnu narodnu uporabu smole smreke protiv gljivica.
Rane
92
%
Tolikom se udjelu pacijenata dekubitusi (preležanine) zacijelili uz primjenu masti od smole smreke u istraživanju provedenom u 11 ustanova.
- U skupini s hidrogelom uspješnost je bila samo 44 %.
- Smola smreke pokazala se kao prirodna i učinkovita alternativa za liječenje tvrdokornih rana.
Smrekova smola – spoj tradicionalnog znanja i suvremene znanosti
Smola smreke spada među rijetke prirodne tvari koje su se očuvale kroz stoljeća – ne samo u narodnoj tradiciji, već i u suvremenim znanstvenim istraživanjima. Ono što su nekada naši preci poznavali iz iskustva, danas potvrđuju brojne studije iz različitih dijelova svijeta.
U Finskoj i danas pripremaju smrekovu mast prema tradicionalnom postupku od smole i maslaca, koju koriste za njegu rana i kože. Upravo su ti učinci potaknuli znanstvenike na detaljnija istraživanja. Rezultati su zanimljivi – u kliničkim studijama mast se pokazala učinkovitom kod dekubitusa, bakterija i gljivičnih infekcija.
Istraživanja su pokazala da smrekova mast djeluje bakteriostatski protiv Gram-pozitivnih bakterija, kao što je Staphylococcus aureus, te i protiv otpornijih sojeva kao što su MRSA i VRE. Osim toga, potvrđena su i antifungalna svojstva smole smreke protiv dermatofita – gljivica koje često uzrokuju infekcije kože.
U istraživanju iz 2007. godine, provedenom u 11 bolnica, utvrđeno je da se 92 % rana liječenih smrekovom masti uspješno zacijelilo. To je gotovo dvostruko bolji rezultat u usporedbi s primjenom medicinski priznatog hidrogela.
Uporaba smole smreke nije ograničena samo na suvremena istraživanja. U narodnoj medicini već se dugo koristi za različite tegobe – od ogrebotina i opeklina do artritisa, prehlade, probavnih tegoba, upala te također rana i tumora. To se znanje prenosi s generacije na generaciju i danas povezuje tradiciju, iskustva i znanstveno potvrđene spoznaje.
Izvori i literatura koji su korišteni mogu se pronaći na ovoj stranici→
Česta pitanja
Što je smola smreke?
Smola smreke je prirodna zaštitna tvar koju smreka izlučuje kada dođe do oštećenja. Njezina je uloga zatvoriti ranu i zaštititi stablo od vanjskih utjecaja.
Kako nastaje smola smreke?
Smola nastaje kao odgovor stabla na mehaničko oštećenje. Izlučuje se iz smolnih kanala i na zraku stvara zaštitni sloj koji sprječava prodor mikroorganizama.
Može li se smola smreke žvakati?
Da, žvakanje smole smreke u prošlosti je bilo vrlo rašireno, osobito tijekom rada u šumi. Smatrala se jednim od najstarijih oblika prirodne „žvakaće gume“.
Kako su ljudi tradicionalno koristili smolu smreke?
Smolu su koristili izravno s drveta – za žvakanje, nanošenje na kožu i pripremu domaćih masti. Upotreba se temeljila ponajviše na iskustvima koja su se prenosila s generacije na generaciju.
Pomaže li smola smreke kod gljivičnih infekcija kože?
Da. Finska istraživanja pokazala su da smola snažno inhibira rast dermatofita – gljivica koje uzrokuju većinu gljivičnih infekcija kože kod ljudi.
Kako se smola smreke koristila kod rana?
Tradicionalno se smola nanosila izravno na oštećeno mjesto kao zaštitni sloj.
Danas se najčešće koristi u obliku masti koje omogućuju jednostavniju primjenu.V kliničnih opazovanjih so pripravki na osnovi smrekove smole pokazali dobre rezultate,
kar potrjuje tudi njihovo dolgoletno uporabo v praksi.Je li tradicionalna mast od smole jednako učinkovita kao suvremeni pripravci?
Znanstvena istraživanja potvrdila su da je upravo tradicionalno pripremljena mast – bez dodataka – ta koja ima najveći učinak. Ključ je u prirodnosti i načinu pripreme koji čuva aktivne spojeve u smoli.
Je li upotreba smole smreke sigurna?
Većina ljudi dobro podnosi smolu smreke, no kod manjeg dijela može doći do alergijske reakcije, najčešće na mjestu primjene. Pri prvoj uporabi preporučuje se testiranje na manjem dijelu kože.
Ima li smola smreke dugu povijest upotrebe?
Da, smola smreke koristi se već stoljećima. Njezina je upotreba bila raširena u različitim kulturama, ponajviše zbog dostupnosti i svestranosti.
Gdje mogu pronaći znanstvene izvore koje navodite?
Izvori i literatura korišteni mogu se pronaći na stranici s literaturom i izvorima →