Prirodni sastojak iz slovenskih šuma

Smola smreke

Gotovo čudesna, gusta smolnata tvar iz smreke koju ljudi već tisućljećima koriste za najrazličitije tegobe. Njezina se upotreba sačuvala kroz generacije – od drevnih naroda do današnjih dana.
Pročitaj više

Što čini smolu smreke tako izvanrednom

7000

prije godina seže dokazana upotreba smole smreke u narodnoj medicini

80

različitih organskih spojeva čini smolu smreke.

40

milijuna

godina ostaju sačuvane stanične strukture kukaca zarobljenih u smoli smreke

Smola smreke – njezine tajne, sastav i skupljanje

Smola smreke je gusti tekući izlučaj smreke koji nastaje u posebnim tkivima unutar debla i ispod kore, ali i na njezinoj površini. Sastav ove jedinstvene tvari počeli smo detaljnije istraživati tek s razvojem spektrometrije i kromatografije, a mehanizme njezina izlučivanja s napretkom mikroskopije i botanike.

Smola sadrži više od 80 različitih organskih spojeva. Danas znamo da hlapljivi dio smole čine prvenstveno monoterpeni (α-pinen, β-pinen, limonen) koji imaju važnu ulogu u zaštiti stabala od štetnika i mikroorganizama. Nehlapljivi dio čine diterpenske kiseline, poput abietinske kiseline.

Upravo su ti sastojci i njihova kombinacija razlog što se smoli smreke već stoljećima pripisuju brojna tradicionalna djelovanja.

Smolu za proizvode Smrekovit skupljamo samo s oštećenih stabala, bilo nakon prirodnog loma, pada kamenja, sječe ili drugih oštećenja. Pri tome stabla ne oštećujemo – već iskorištavamo ono što je priroda već sama učinila.

Korištene izvore i literaturu možete pronaći na ovoj stranici →
Kako skupljamo smolu smreke? (video)
Pročitaj više

Smola smreke u liječničkim zapisima kroz stoljeća

Ibn Sina o smoli smreke

Ibn Sina

Ibn Sina bio je perzijski učenjak i ubraja se među najveće mislioce i liječnike zlatnog doba islama. U svojim je djelima također pisao o ljekovitim učincima smole smreke.
Hipokrat o smoli smreke

Hippokrates

Hipokrat je u svojim djelima opisivao metode uporabe smole smreke koje su liječnici uspješno primjenjivali sve do srednjeg vijeka.
smola smreke u narodnom liječništvu

Narodna medicina (Slovenija)

U Gorenjskoj su je nazivali "smrdljivc", drugdje "pilpuh", a smolu smreke koristili su za liječenje mastitisa, artritisa, rana, opeklina i reumatizma.
Pater Simon Ašič o smoli smreke

Pater Ašič i suvremena upotreba

Pater Simon Ašič u svojim je djelima opisivao učinke smole na mišiće, otpornost i kožu. Danas je istražuju i znanstvenici.
Pročitaj više

Smola smreke u liječničkim zapisima kroz povijest

smola smreke s otiscima zuba (5000. g. pr. Kr.)Već oko 5000. g. pr. Kr. narodi na području današnje Finske žvakali su smolu smreke. Godine 2007. finski arheolozi otkrili su tragove žvakanja, što pokazuje da se smola koristila kao prirodna žvakaća guma i pomoć kod problema s usnom šupljinom i probavom.

U razdoblju između 460. i 370. g. pr. Kr. Hipokrat – otac zapadne medicine – opisivao je metode uporabe smole smreke koje su liječnici uspješno primjenjivali sve do srednjeg vijeka. Rimski pisac i govornik Plinije Mlađi (61.–113. g. pr. Kr.) izvještavao je da seljanke starog Rima nisu nosile jantarne ogrlice samo kao ukras, nego i kao lijek za povećane limfne čvorove i bolno grlo – a jantar je zapravo fosilizirana smola.

Perzijski liječnik Ibn Sina (Avicenna), jedan od najutjecajnijih mislilaca Zlatnog doba islama, pripisao je smoli ljekovita svojstva u svojim djelima s početka 1. tisućljeća, osobito u svom Kanonu medicine. Postoje i zanimljivi primjeri iz 16. stoljeća: pruski vojvoda Albert od Brandena poslao je Martinu Lutheru lijek napravljen od očvrsnute smole smreke za liječenje bubrežnih kamenaca.

U 19. stoljeću američki kemičar Henry R. Gray iz smole crvene smreke razvio je “Grayev sirup”, koji je bio popularan lijek protiv kašlja, prehlade, upale grla i bronhitisa. Otprilike u isto vrijeme (1848. godine) John B. Curtis, nadahnut uporabom smole kod američkih Indijanaca, stvorio je prvu komercijalnu žvakaću gumu od smole smreke.

Izvori i literatura koji su korišteni mogu se pronaći na ovoj stranici→

Smola smreke u narodnoj i kulturnoj upotrebi

smola smreke s otiscima zuba

Smrekova smola z odtisi zob

Godine 2007. u Finskoj je pronađena 7000 godina stara smola s otiscima zuba – prvi “žvakaći gumi”.
Indijanci su koristili smolu smreke

Indijanci su koristili smolu smreke

Indijanci su žvakali smolu smreke za čišćenje zubi i ublažavanje upala – kao prirodni antiseptik iz šume.
Prvi žvakaći gumi od smole smreke

Prvi komercijalni žvakaći gumi

John B. Curtis preuzeo je ideju od Indijanaca i 1848. godine napravio prvu žvakaću gumu od smole smreke.
Smolu smreke koristili su za liječenje stoke

Smola smreke kod stoke

Koristili su je kod krava za liječenje mastitisa, rana i drugih upala. Narodni nazivi: smrdljivc, pilpuh...
Pročitaj više

Smola smreke u narodnoj upotrebi

 

Smola smreke stoljećima je imala važnu ulogu i u narodnoj medicini. U Finskoj su od nje i maslaca izrađivali tradicionalnu mast za liječenje rana. Američki Indijanci koristili su smolu za zacjeljivanje rana, liječenje mastitisa kod stoke te kod problema s grlom i probavom. Upravo iz njihova znanja crpio je i Amerikanac Curtis kada je stvorio prvi žvakaći gumi.

U Sloveniji su poljoprivrednici koristili smolu smreke za razne pripravke i masti. Njezina je upotreba bila vrlo raširena, osobito za liječenje mastitisa kod krava, rana i drugih upala kod ljudi i životinja. U Gorenjskoj regiji mast se nazivala smrdljivc, po svom karakterističnom mirisu. Do 1971. godine proizvodila ju je obitelj Sodja iz Nemškog Rovta u Bohinju. Djeca su prodavala pripravak u okolnim selima i novcem kupovala cipele.

U nekim je regijama čisti smolasti sok četinjača, osobito smreke, brijesta i jele, nazivan pilpuhom. Svježe su se kapi smole prikupljale i koristile za liječenje čireva, artritisa, rana i bolova. Biljarica Prežla iz Lescea u Gorenjskoj također je bila vrlo poznata po nanošenju smole crnog bora na različite dijelove tijela radi ublažavanja bolova u leđima i drugih problema.

Slovenski travar pater Simon Ašič opisivao je smolu smreke kao prirodnu pomoć kod kožnih bolesti, osipa, rana, mišićnih problema te za jačanje tjelesne otpornosti.

I u suvremenoj narodnoj medicini upotreba se zadržala. Smola smreke koristila se za liječenje ogrebotina, opeklina, čireva, reume, artritisa, tuberkuloze, prehlada, kašlja, upala grla, probavnih smetnji, glavobolja, tumora i rana.

Izvori i literatura korišteni mogu se pronaći na ovoj stranici →

Znanost potvrđuje učinkovitost smole smreke

smola smreke s otiscima zuba

Bakterije

2007

Znanstvenici su utvrdili da mast od smole smreke, izrađena prema tradicionalnom finskom receptu, inhibira rast svih testiranih Gram-pozitivnih bakterija.

  • Djelovala je i protiv Proteus vulgaris (Gram-negativna).
  • Važno: Djelovala je i protiv vrlo otpornih sojeva, kao što su MRSA i VRE.
smola smreke s otiscima zuba

Gljivice

2011

Finski znanstvenici ispitali su i protugljivično djelovanje tradicionalne masti od smole smreke.

  • Smola je snažno inhibirala rast dermatofita – gljivica koje uzrokuju većinu kožnih gljivičnih infekcija kod ljudi.
  • Nalazi potvrđuju stoljetnu narodnu uporabu smole smreke protiv gljivica.
smola smreke s otiscima zuba

Rane

92

%

Tolikom se udjelu pacijenata dekubitusi (preležanine) zacijelili uz primjenu masti od smole smreke u istraživanju provedenom u 11 ustanova.

  • U skupini s hidrogelom uspješnost je bila samo 44 %.
  • Smola smreke pokazala se kao prirodna i učinkovita alternativa za liječenje tvrdokornih rana.
Pročitaj više

Smrekova smola – spoj tradicionalnog znanja i suvremene znanosti

Smola smreke jedna je od onih rijetkih prirodnih tvari koje su preživjele stoljeća, ne samo u narodnoj medicini, već i u znanstvenim laboratorijima suvremenog doba. Ono što su nekada naši preci znali na temelju iskustva, danas potvrđuju studije i istraživanja iz cijelog svijeta.

U Finskoj se smolna mast još uvijek priprema prema tradicionalnom receptu od smole i maslaca, a koristi se za zacjeljivanje rana i ublažavanje kožnih problema. Njezina ljekovita svojstva potaknula su znanstvenike da započnu proučavanje ove drevne masti. Rezultati su zapanjujući – u kliničkim ispitivanjima mast se pokazala učinkovitom protiv dekubitusa, bakterija i gljivičnih infekcija.

Znanstvenici su dokazali da smrekin mast ima bakterijostatski učinak protiv gram-pozitivnih bakterija kao što je Staphylococcus aureus, pa čak i protiv visoko otpornih sojeva poput MRSA-e. data-end="1183">Staphylococcus aureus], pa čak i protiv visoko otpornih sojeva kao što su MRSA i VRE. Osim toga, studije su pokazale snažnu antifungalnu aktivnost smole bora protiv dermatofita – gljivica koje uzrokuju najčešće infekcije kože kod ljudi.

U studiji iz 2007. godine provedene u 11 bolnica znanstvenici su otkrili da se 92 % rana tretiranih smolom od smreke uspješno zacijelilo, što je gotovo dvostruko bolje od rezultata kod pacijenata koji su koristili medicinski priznati hidrogel. data-end="1595">gotovo dvostruko bolje od rezultata kod pacijenata koji su koristili medicinski priznati hidrogel.

Ljekovita moć smole smreke nije ograničena samo na suvremena istraživanja. U narodnoj medicini smola se već dugo koristi za ublažavanje brojnih tegoba – od ogrebotina i opeklina do artritisa, prehlade, probavnih problema, upala pa čak i rana i tumora. Ta tradicija živi dalje i postaje most između prirode, iskustva i znanstveno potvrđenog učinka.

Izvori i literatura korišteni mogu se pronaći na ovoj stranici →

Česta pitanja