Prirodna smola četinjača
Borova smola – što je, sastav i uporaba
Borova smola prirodna je smola koju izlučuju stabla roda Pinus. Pripada širem svijetu smola četinjača, pa ima neka zajednička obilježja sa smrekovom smolom, ali nije isti materijal. Na ovoj su stranici sažeti osnovni podaci o njezinu podrijetlu, sastavu, tradicionalnoj uporabi, istraživanjima i sigurnosti.
Što je borova smola?
Borova smola prirodni je smolni izlučevina stabala roda Pinus. Stablo je izlučuje kao dio svojeg obrambenog sustava, osobito pri oštećenju kore, grana ili debla. Smola pomaže zatvoriti oštećeno mjesto, a istodobno sadrži brojne hlapljive i nehlapljive spojeve karakteristične za smole četinjača.
Svježa borova smola može biti ljepljiva, aromatična i mekša, a s vremenom se mijenja zbog isparavanja hlapljivih sastojaka, dodira sa zrakom i prirodnog starenja. Postaje gušća, manje tekuća i često tvrđa. Zato borova smola nije uvijek jednak materijal: njezin sastav ovisi o vrsti bora, starosti smole, uvjetima okoliša i načinu nastanka.
Borova smola srodna je smrekovoj smoli jer obje pripadaju smolama četinjača, ali nije isti materijal. Razlikuju se po biljnom podrijetlu, sastavu, omjeru hlapljivih i nehlapljivih spojeva te pratećim tvarima. Zato je borovu smolu važno promatrati kao zaseban materijal, a ne kao drugo ime za smrekovu smolu.
Sadržaj
Borova smola nije uvijek isti materijal
Kada govorimo o borovoj smoli, možemo misliti na svježi smolni izlučevina, prirodno odležanu smolu ili materijal u kojem se omjer između hlapljivog i nehlapljivog dijela već znatno promijenio. Svi ti materijali potječu od smole bora, ali nisu kemijski potpuno jednaki.
Najveće razlike nastaju zbog isparavanja hlapljivih terpena, oksidacije, dodira sa zrakom, svjetlosti, vremena i okolišnih uvjeta. Zato je pri tumačenju borove smole važno znati govorimo li o svježoj, mekanoj i aromatičnoj smoli ili o sušoj, tvrđoj i nehlapljivim smolnim tvarima bogatijoj smoli.
Svježa borova smola
Ljepljiva · aromatična · bogatija hlapljivim spojevima
Svježa borova smola obično je mekša, ljepljivija i izrazito aromatična. Sadrži više hlapljivih terpena, koji znatno pridonose karakterističnom mirisu smole i terpentina.
Takav se materijal s vremenom prirodno mijenja. Hlapljive sastavnice postupno isparavaju, a smola postaje gušća i manje tekuća.
Odležana borova smola
Gušća · manje hlapljiva · smolastija
Kada je borova smola dulje vrijeme izložena zraku, svjetlosti i okolišu, mijenjaju se njezin izgled i sastav. Postaje tvrđa, manje tekuća i manje izrazito aromatična od svježe smole.
Kod takve je smole relativni udio nehlapljivih smolnih sastavnica veći, pa je treba razlikovati od svježeg smolnog izlučevina.
Nehlapljivi smolni dio
Smolne kiseline · manje aromatičan · postojaniji
Nehlapljivi dio borove smole onaj je dio smolnog materijala koji nakon gubitka većine hlapljivih sastavnica ostaje postojaniji. U njemu važnu ulogu imaju smolne kiseline i srodni nehlapljivi spojevi.
Taj je dio važan za razumijevanje kemijske srodnosti smola četinjača, ali ne treba ga izjednačavati s cijelom svježom borovom smolom, koja sadrži i hlapljive aromatične sastavnice.
Što sadrži borova smola?
Borova smola složena je prirodna mješavina hlapljivih i nehlapljivih spojeva. U svježoj smoli posebno su važni hlapljivi terpeni, koji pridonose karakterističnom mirisu, te gušći nehlapljivi dio, u kojem važnu ulogu imaju smolne kiseline i srodni spojevi.
Njezin sastav nije stalan. Razlikuje se ovisno o vrsti bora, starosti smole, dijelu stabla, okolišnim uvjetima i tome govorimo li o svježem smolnom izlučevini ili o odležanijem smolnom materijalu. Zato se borova smola ne može opisati jednom jedinom djelatnom tvari ili jednom kemijskom formulom.
Hlapljivi terpeni
Hlapljivi terpeni lakše su isparljive sastavnice borove smole. Znatno pridonose njezinu karakterističnom mirisu i aromatičnom obilježju svježe smole.
Izloženošću zraku i tijekom vremena njihov se udio smanjuje. Zato je svježa borova smola obično izraženije aromatična od starijeg, tvrđeg i manje hlapljivog smolnog materijala.
Smolne kiseline
Smolne kiseline važan su dio nehlapljivog dijela borove smole. Pripadaju spojevima koji ostaju postojaniji i nakon što se dio hlapljivih sastavnica već izgubi.
Upravo je taj smolnokiselinski dio važan za razumijevanje srodnosti među različitim smolama četinjača. No to ne znači da su borova, smrekova i druge smole međusobno jednake.
Prirodna promjenjivost
Borova smola nije standardizirana tvar s uvijek jednakim sastavom. Razlikuje se među vrstama bora, pojedinačnim stablima, staništima te između svježe i odležane smole.
Zato je pri tumačenju istraživanja važno provjeriti kakav je materijal doista bio korišten. Rezultati istraživanja jednog uzorka ne mogu se automatski prenijeti na svaku borovu smolu.
Borova smola, terpentin ili nehlapljivi smolni dio?
Borova smola, terpentin i nehlapljivi smolni dio nisu isti materijal. Svi su povezani s prirodnom smolom bora, ali opisuju različite dijelove odnosno oblike smolnog materijala. Zato ih pri objašnjavanju sastava, uporabe i istraživanja nije dobro zamjenjivati.
-
Cjelovita borova smola
Prirodni smolni izlučevina stabla, u kojem se zajedno nalaze hlapljive aromatične sastavnice i gušći nehlapljivi smolni dio. -
Hlapljivi aromatični dio
Dio smole povezan s karakterističnim mirisom svježe borove smole i s pojmom terpentina. Taj dio lakše isparava i s vremenom se smanjuje. -
Nehlapljivi smolni dio
Gušći i postojaniji dio smole, u kojem važnu ulogu imaju smolne kiseline i srodni nehlapljivi spojevi.
Ta je razlika važna jer se rezultati istraživanja hlapljivog dijela, nehlapljivog dijela ili pojedinih smolnih kiselina ne mogu automatski pripisati cjelovitoj borovoj smoli.
Kako se borova smola razlikuje od smrekove smole?
Borova smola i smrekova smola srodne su prirodne smole četinjača, ali nisu isti materijal. Obje nastaju kao dio obrambenog sustava stabla i obje sadrže hlapljive aromatične spojeve te nehlapljive smolne sastavnice. Razlikuju se, međutim, po biljnom podrijetlu, prirodnom sastavu, omjerima pojedinih spojeva i pratećim tvarima.
Zato borovu smolu nije dobro promatrati kao drugo ime za smrekovu smolu. Točnije ih je razumjeti kao dvije srodne smole četinjača koje dijele dio zajedničkog kemijskog prostora, ali svaka zadržava svoj prirodni profil.
| Usporedba | Borova smola | Smrekova smola |
|---|---|---|
| Biljno podrijetlo | Stabla roda Pinus | Smreke, ponajprije rod Picea |
| Skupina | Smola četinjača | Smola četinjača |
| Hlapljivi dio | Aromatični spojevi povezani s mirisom borove smole i terpentinom | Aromatični spojevi karakteristični za smrekovu smolu |
| Nehlapljivi dio | Smolne kiseline i srodni nehlapljivi spojevi | Smolne kiseline i druge nehlapljive smolne sastavnice |
| Glavna razlika | Drugo biljno podrijetlo i drukčiji prirodni omjeri spojeva | Drugo biljno podrijetlo i vlastiti karakteristični smolni profil |
Zajednički izraz »smola četinjača« zato znači srodnost, a ne jednakost. Isto vrijedi i pri tumačenju istraživanja: podaci o jednoj smoli ne mogu se automatski prenijeti na drugu.
Borova smola u široj tradiciji drvenih smola
Borova smola ima mjesto u široj tradiciji uporabe drvenih smola, ali kod povijesnih izvora potreban je oprez. Stariji zapisi često koriste opće izraze poput smola, drvena smola, smola četinjača, smolni premaz ili smolni pripravak, a da ne određuju uvijek jasno vrstu stabla ili točan način pripreme.
Zato sve tradicionalne zapise o »smoli« nije pravilno automatski pripisati borovoj smoli. Ponekad je mogla biti riječ o borovoj smoli, drugi put o smrekovoj, jelovoj, arišovoj ili drugoj drvenoj smoli, a ponekad o kuhanim, miješanim ili drukčije pripremljenim smolnim materijalima.
Praktična uporaba smolnih materijala
U tradicionalnom okruženju drvene smole bile su cijenjene ponajprije zbog ljepljivosti, vodoodbojnosti, aromatičnosti i postojanosti nakon stvrdnjavanja. Zato su se koristile za premaze, brtvljenje, zaštitu drva, popravke, lijepljenje i različite kućne pripravke.
Kada izvor izričito govori o boru ili borovoj smoli, može se govoriti o tradicionalnoj uporabi borove smole. Kada izvor spominje samo »smolu«, točnije je govoriti o široj tradiciji uporabe drvenih odnosno smola četinjača.
Narodni pripravci i granice tumačenja
Smolni pripravci pojavljuju se i u narodnoj medicini te etnografskim zapisima. Takvi su zapisi važni za razumijevanje povijesti uporabe, ali sami po sebi ne dokazuju suvremenu terapijsku učinkovitost.
Pri suvremenom tumačenju zato treba razlikovati dokumentiranu tradiciju, kemijski sastav smolnog materijala i znanstvena istraživanja. Te se razine mogu dopunjavati, ali nisu isto.
Što pokazuju istraživanja o borovoj smoli?
Istraživanja borove smole i srodnih smola četinjača nisu jedan jedinstveni dokaz, nego skup različitih razina dokaza. Neka istraživanja proučavaju kemijski sastav smola, druga pojedine smolne kiseline, modele kožnih stanica, mikroorganizme ili životinjske modele.
Zato je pri tumačenju vrlo važno znati što je doista istraživano. Svježa borova smola, odležani smolni materijal, nehlapljivi smolni dio, pojedina smolna kiselina ili laboratorijski pripremljen uzorak nisu isti materijal. Rezultati jednog istraživanja zato se ne mogu jednostavno izravno prenijeti na svaku borovu smolu ili na uporabu kod čovjeka.
Kemijska usporedba smola četinjača
Jedan važan istraživački smjer jest usporedba smola odnosno izlučevina različitih četinjača. U istraživanjima su uspoređivani materijali vrsta kao što su Picea abies, Pinus nigra i Larix decidua.
Takve su usporedbe korisne jer pokazuju da smole četinjača nisu slučajna skupina tvari. Među njima postoje zajedničke kemijske značajke, ali se pojedini profili razlikuju ovisno o vrsti stabla, nastanku smole i proučavanom materijalu.
Iz toga se može zaključiti da su borova i smrekova smola srodne, ali ne i da su iste ili da imaju jednake učinke.
Modeli kože i migracija keratinocita
Kod smola četinjača zanimljivi su i laboratorijski modeli kože. U jednom istraživačkom smjeru proučavan je utjecaj izlučevina četinjača na migraciju keratinocita, odnosno kožnih stanica važnih za obnovu epidermisa.
Takav je rezultat istraživački zanimljiv jer povezuje smolni materijal s biološkim procesom u staničnom modelu. Međutim, i dalje je riječ o laboratorijskom modelu, a ne o kliničkom dokazu da borova smola kod čovjeka ubrzava cijeljenje kože.
Pravilno tumačenje zato glasi: određeni smolni materijali četinjača pokazuju zanimljive učinke u modelima kožnih stanica i zaslužuju daljnja istraživanja.
Abietinska kiselina i istraživanja cijeljenja kože
Abietinska kiselina jedna je od važnih smolnih kiselina povezanih s nehlapljivim dijelom smola četinjača. U istraživanju s abietinskom kiselinom izoliranom iz borove smole istraživači su proučavali utjecaj na angiogenezu u HUVEC staničnom modelu i na cijeljenje kože u mišjem modelu.
To je mnogo konkretniji podatak od opće tvrdnje da je borova smola »istražena«. No granica je važna: istraživan je izolirani spoj, a ne cjelovita svježa borova smola, i dio istraživanja proveden je na miševima, a ne u kliničkom istraživanju na ljudima.
Iz toga se može zaključiti da su pojedine smolne kiseline biološki zanimljive. Ne može se, međutim, zaključiti da svaka borova smola ima isti učinak kod čovjeka.
Dehidroabietinska kiselina i upalni signalni modeli
Među istraživanim spojevima nalazi se i dehidroabietinska kiselina, oksidirani derivat smolnih kiselina. U istraživanjima je proučavana u vezi sa signalnim putovima u ljudskim dermalnim fibroblastima, među ostalim u modelima povezanima s TNF-α, FOXO1 i TGF-β1/Smad signalizacijom.
Takva su istraživanja važna za razumijevanje mogućih mehanizama, ali su mehanistička. To znači da pomažu objasniti što bi se moglo događati na razini stanica i signalnih putova, ali sama po sebi ne dokazuju terapijski učinak cjelovite borove smole.
Zato je najpoštenije reći da su smolne kiseline i njihovi derivati istraživački zanimljiva skupina spojeva unutar smola četinjača.
Što se iz istraživanja može zaključiti?
Dostupna istraživanja pokazuju da borova smola i s njom povezane smolne kiseline nisu samo povijesno zanimljiv materijal, nego i ozbiljan predmet kemijskih, staničnih i pretkliničkih istraživanja.
Istodobno, razine dokaza nisu iste. Kemijska analiza pokazuje što materijal sadrži. Stanični model pokazuje što se može dogoditi u kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Životinjski model korak je bliže biološkoj stvarnosti, ali još uvijek nije isto što i klinički dokaz kod čovjeka.
Zato je najtočnije reći: borova smola i njezin nehlapljivi smolni dio istraživački su zanimljivi, ali rezultate pojedinih spojeva ili modela ne smijemo izravno poopćiti na cjelovitu smolu ili na liječenje kod čovjeka.
Sigurnost i oprez kod borove smole
Prirodno podrijetlo ne znači da je svaka borova smola prikladna za svaku uporabu. Sirova smola promjenjiv je prirodni materijal: može sadržavati više hlapljivih aromatičnih spojeva, više nehlapljivih smolnih sastavnica, čestice kore, oksidirane tvari ili druge primjese iz okoliša.
Zato je kod borove smole važno razlikovati opće znanje o smoli, tradicionalne zapise, laboratorijska istraživanja i stvarnu uporabu pripremljenog proizvoda. Informativna stranica o borovoj smoli nije uputa da se sirova smola nanosi izravno na kožu ili koristi kao kućni lijek.
Moguća osjetljivost kože
Smolni materijali kod nekih ljudi mogu izazvati iritaciju ili reakciju preosjetljivosti, osobito kod osjetljive kože, poznatih alergija na smole, mirise ili eterična ulja te kod česte ili dugotrajne izloženosti.
Ako se nakon dodira sa smolom pojave izraženo crvenilo, svrbež, peckanje, mjehurići ili pogoršanje kože, razumno je prekinuti kontakt i po potrebi se posavjetovati sa zdravstvenim stručnjakom.
Sirova smola i pripremljeni proizvodi nisu isto
Sirova borova smola, odležani smolni materijal, nehlapljivi smolni dio, hlapljivi dio i pripremljeni konačni proizvod nisu ista stvar. Razlikuju se po sastavu, čistoći, načinu pripreme, namjeni uporabe i sigurnosnom profilu.
Zato podatke o jednom obliku smolnog materijala nije dobro automatski prenositi na drugi oblik. Isto vrijedi za istraživanja pojedinih smolnih kiselina: rezultati izoliranog spoja ne mogu se izravno izjednačiti s djelovanjem cijele prirodne smole.
Kada je potreban dodatni oprez?
- kod poznatih alergija ili osjetljive kože,
- kod djece, trudnoće i dojenja,
- kod većih oštećenja kože, rana, opeklina ili znakova infekcije,
- pri uporabi u blizini očiju, sluznica ili dišnih putova,
- pri unutarnjoj uporabi odnosno gutanju sirove smole.
Kod ozbiljnijih tegoba, brzog pogoršanja stanja, vrućice, gnojenja, širenja crvenila ili jake boli potreban je stručni pregled. Smola i tradicionalni pripravci ne smiju zamijeniti odgovarajuću zdravstvenu obradu.
Česta pitanja o borovoj smoli
Je li borova smola isto što i smrekova smola?
Ne. Borova smola i smrekova smola srodne su smole četinjača, ali nisu isti materijal. Razlikuju se po biljnom podrijetlu, prirodnom sastavu, omjeru hlapljivih i nehlapljivih spojeva te pratećim tvarima. Više o tome možete pročitati na stranici smrekova smola.
Što znači nehlapljivi dio borove smole?
Nehlapljivi dio borove smole gušći je i postojaniji dio smolnog materijala, koji ostaje važan i nakon smanjenja hlapljivih aromatičnih sastavnica. U njemu važnu ulogu imaju smolne kiseline i srodni nehlapljivi spojevi.
Je li terpentin isto što i borova smola?
Ne. Terpentin je povezan prije svega s hlapljivim aromatičnim dijelom borove smole, a ne s cijelom smolom. Svježa borova smola sadrži i hlapljivi dio i nehlapljivi smolni dio, pa je ne treba izjednačavati samo s terpentinom.
Zašto borova smola nema uvijek isti sastav?
Zato što je riječ o prirodnom materijalu. Sastav borove smole ovisi o vrsti bora, starosti smole, mjestu izlučivanja, okolišnim uvjetima, izloženosti zraku i tome govorimo li o svježoj, odležanoj ili drukčije promijenjenoj smoli.
Što istraživanja pokazuju o borovoj smoli?
Istraživanja se ponajprije bave kemijskim sastavom, smolnim kiselinama, srodnim smolama četinjača te laboratorijskim i pretkliničkim modelima. Ti su podaci istraživački važni, ali ih nije moguće izravno poopćiti na svaku borovu smolu ili na uporabu kod čovjeka.
Može li se sirova borova smola nanositi izravno na kožu?
Informativna stranica o borovoj smoli nije uputa za uporabu sirove smole na koži. Sirova smola promjenjiv je prirodni materijal i kod nekih ljudi može izazvati iritaciju ili preosjetljivost. Kod problema s kožom, rana, infekcija ili jačih reakcija potreban je stručni pregled.