{"id":12172,"date":"2026-09-24T10:19:00","date_gmt":"2026-09-24T08:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.smrekovit.si\/?page_id=12172"},"modified":"2026-09-25T08:25:46","modified_gmt":"2026-09-25T06:25:46","slug":"znanstvena-istrazivanja","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.smrekovit.si\/hr\/smrekova-smola\/znanstvene-raziskave\/","title":{"rendered":"Smrekova smola i znanost: \u0161to pokazuju istra\u017eivanja?"},"content":{"rendered":"<h2 id=\"znanstvene-raziskave-smrekove-smole-na-kratko\" class=\"wp-block-heading\">Znanstvena istra\u017eivanja smrekove smole ukratko <\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <ul>\n    <li>\n      <strong>Najja\u010di laboratorijski dokazi odnose se na antimikrobno djelovanje i biofilmove.<\/strong>\n      Materijali dobiveni iz smole obi\u010dne smreke (<em>Picea abies<\/em>) u vi\u0161e su istra\u017eiva\u010dkih\n      sustava pokazali inhibiciju razli\u010ditih mikroorganizama, pri \u010demu rezultat uvelike ovisi\n      o koncentraciji, vremenu kontakta i formulaciji.\n    <\/li>\n\n    <li>\n      <strong>Istra\u017eivanja se\u017eu znatno dalje od bakterija.<\/strong>\n      Prou\u010davani su dermatofiti i druge gljive, keratinociti, fibroblasti, endotelne stanice\n      te pojedina\u010dne smolne kiseline i drugi spojevi prisutni u smolnim materijalima.\n    <\/li>\n\n    <li>\n      <strong>Postoje i klini\u010dki podaci kod ljudi.<\/strong>\n      Smolni pripravci istra\u017eivani su kod kroni\u010dnih i kirur\u0161kih rana, ali klini\u010dkih je\n      istra\u017eivanja znatno manje od laboratorijskih i imaju va\u017ena metodolo\u0161ka ograni\u010denja.\n    <\/li>\n\n    <li>\n      <strong>Nisu sva istra\u017eivanja prou\u010davala isti materijal.<\/strong>\n      Prirodna smrekova smola, odle\u017eana smola, razli\u010diti smolni pripravci i izolirani spojevi\n      nisu me\u0111usobno zamjenjivi. Zato \u0107emo kod svakog nalaza jasno navesti \u0161to je stvarno\n      bilo ispitivano.\n    <\/li>\n\n    <li>\n      <strong>Istra\u017eiva\u010dka slika zato je vi\u0161eslojna.<\/strong>\n      Trenuta\u010dni podaci upu\u0107uju na vi\u0161e mogu\u0107ih biolo\u0161kih putova \u2013 od izravnog djelovanja\n      na mikroorganizme do procesa u stanicama tkiva \u2013 ali ih nije mogu\u0107e po\u0161teno svesti\n      na jednu \u201eaktivnu tvar\u201c ili jedan mehanizam.\n    <\/li>\n  <\/ul>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<div class=\"wp-block-rank-math-toc-block toc\" id=\"rank-math-toc\"><h2>Sadr\u017eaj<\/h2><nav><ul><li class=\"\"><a href=\"#znanstvene-raziskave-smrekove-smole-na-kratko\">Znanstvena istra\u017eivanja smrekove smole ukratko<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#kaj-so-raziskovalci-pravzaprav-preucevali\">\u0160to su istra\u017eiva\u010di zapravo prou\u010davali?<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#protimikrobno-delovanje-smrekove-smole\">Antimikrobno djelovanje smrekove smole<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#biofilmi-preprecevanje-nastanka-ni-isto-kot-delovanje-na-ze-oblikovan-biofilm\">Biofilmovi: sprje\u010davanje nastanka nije isto \u0161to i djelovanje na ve\u0107 oblikovani biofilm<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#glive-in-dermatofiti-ucinek-je-odvisen-od-vrste-in-testnega-sistema\">Gljive i dermatofiti: u\u010dinak ovisi o vrsti i ispitnom sustavu<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#keratinociti-in-reepitelizacija-kaj-so-pokazale-raziskave-na-koznih-celicah\">Keratinociti i reepitelizacija: \u0161to su pokazala istra\u017eivanja na stanicama ko\u017ee?<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#fibroblasti-in-zunajcelicni-matriks-kaj-se-dogaja-v-vnetnem-okolju\">Fibroblasti i izvanstani\u010dni matriks: \u0161to se doga\u0111a u upalnom okru\u017eenju?<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#angiogeneza-ali-lahko-smolne-kisline-vplivajo-na-nastajanje-novih-zil\">Angiogeneza: mogu li smolne kiseline utjecati na stvaranje novih krvnih \u017eila?<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#vnetni-odziv-in-citokini-smolne-kisline-ne-delujejo-vedno-v-isti-smeri\">Upalni odgovor i citokini: smolne kiseline ne djeluju uvijek u istom smjeru<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#klinicne-raziskave-kaj-je-bilo-ugotovljeno-pri-ljudeh\">Klini\u010dka istra\u017eivanja: \u0161to je utvr\u0111eno kod ljudi?<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#kako-mocni-so-dokazi-od-laboratorija-do-klinicnih-raziskav\">Koliko su jaki dokazi? Od laboratorijskih do klini\u010dkih istra\u017eivanja<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#kako-bi-lahko-smrekova-smola-vplivala-na-celjenje-ran-vec-mehanizmov-ne-eden\">Kako bi smrekova smola mogla utjecati na zacjeljivanje rana? Vi\u0161e mehanizama, ne samo jedan<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#sklepi-in-druga-vnetja-kaksen-model-podpirajo-raziskave-smolnih-kislin\">Zglobovi i druge upale: kakav model podupiru istra\u017eivanja smolnih kiselina?<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#ustna-votlina-dlesni-in-zrelo-kaj-lahko-pojasnijo-raziskave-smolnih-spojin\">Usna \u0161upljina, desni i grlo: \u0161to pokazuju istra\u017eivanja smrekove smole?<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#zelodec-in-prebavila-kaj-kazejo-raziskave-smolnih-kislin\">\u017deludac i probavni sustav: \u0161to pokazuju istra\u017eivanja smolnih kiselina?<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#varnost\">Sigurnost, podno\u0161ljivost i ograni\u010denja istra\u017eivanja smrekove smole<\/a><\/li><li class=\"\"><a href=\"#pogosta-vprasanja-o-raziskavah-smrekove-smole\">\u010cesta pitanja o istra\u017eivanjima smrekove smole<\/a><\/li><\/ul><\/nav><\/div>\n\n\n\n<h2 id=\"kaj-so-raziskovalci-pravzaprav-preucevali\" class=\"wp-block-heading\">\u0160to su istra\u017eiva\u010di zapravo prou\u010davali?<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Pri tuma\u010denju istra\u017eivanja smrekove smole jedno od najva\u017enijih pitanja \u010desto je vrlo jednostavno:\n    <strong>\u0161to je zapravo bilo ispitivano?<\/strong> Smola je prirodno heterogena mje\u0161avina,\n    a njezin se sastav mijenja ovisno o vrsti smolnog izlu\u010divanja, starosti materijala i na\u010dinu\n    pripreme uzorka. Rezultat istra\u017eivanja jedne smolne frakcije ili pojedina\u010dnog spoja zato\n    nije automatski rezultat za \u201esmrekovu smolu\u201c kao cjelinu.\n  <\/p>\n\n  <div class=\"smrekovit-table-scroll\" role=\"region\" aria-label=\"Vrste materijala u istra\u017eivanjima smrekove smole\">\n    <table>\n      <thead>\n        <tr>\n          <th scope=\"col\">\u0160to je prou\u010davano<\/th>\n          <th scope=\"col\">\u0160to takvo istra\u017eivanje mo\u017ee pokazati<\/th>\n          <th scope=\"col\">Va\u017eno ograni\u010denje<\/th>\n        <\/tr>\n      <\/thead>\n      <tbody>\n        <tr>\n          <th scope=\"row\">Prirodna smola obi\u010dne smreke (<em>Picea abies<\/em>)<\/th>\n          <td>\n            Daje najizravnije podatke o kemiji i biolo\u0161kim svojstvima smrekove smole\n            kao prirodnog materijala.\n          <\/td>\n          <td>\n            Ni prirodna smola nije jednoli\u010dna: svje\u017ei izlu\u010daj, odle\u017eana smola i smola\n            povezana s razli\u010ditim vrstama o\u0161te\u0107enja stabla mogu se kemijski razlikovati.\n          <\/td>\n        <\/tr>\n        <tr>\n          <th scope=\"row\">Odle\u017eana smola te emulzije ili ekstrakti pripremljeni iz nje<\/th>\n          <td>\n            Omogu\u0107uju prou\u010davanje manje hlapljivih sastojaka, antimikrobnog djelovanja,\n            biofilmova i drugih svojstava starijeg smolnog materijala.\n          <\/td>\n          <td>\n            Na rezultat mogu sna\u017eno utjecati na\u010din pripreme uzorka i dostupnost\n            pojedinih spojeva u kori\u0161tenoj formulaciji.\n          <\/td>\n        <\/tr>\n        <tr>\n          <th scope=\"row\">Pojedina\u010dne smolne kiseline i drugi izolirani spojevi<\/th>\n          <td>\n            Poma\u017eu utvrditi koje molekule mogu pridonijeti odre\u0111enom biolo\u0161kom u\u010dinku\n            i koji bi stani\u010dni putovi mogli biti uklju\u010deni.\n          <\/td>\n          <td>\n            U\u010dinak izoliranog spoja ne zna\u010di da taj spoj sam obja\u0161njava djelovanje\n            slo\u017eene prirodne smole.\n          <\/td>\n        <\/tr>\n        <tr>\n          <th scope=\"row\">Smole i smolni spojevi drugih \u010detinja\u010da<\/th>\n          <td>\n            Mogu dopuniti razumijevanje zajedni\u010dkih terpenoidnih i smolnokiselinskih\n            mehanizama u srodnim prirodnim materijalima.\n          <\/td>\n          <td>\n            Takvi se rezultati ne mogu izravno pripisati smoli vrste <em>Picea abies<\/em>.\n          <\/td>\n        <\/tr>\n        <tr>\n          <th scope=\"row\">Smolni pripravci u klini\u010dkim istra\u017eivanjima<\/th>\n          <td>\n            Pokazuju \u0161to se dogodilo kod stvarnih bolesnika unutar odre\u0111enog istra\u017eiva\u010dkog\n            protokola, primjerice pri pra\u0107enju zacjeljivanja rana.\n          <\/td>\n          <td>\n            Rezultat vrijedi za ispitivani pripravak i protokol te se ne mo\u017ee automatski\n            prenijeti na svaki proizvod koji sadr\u017ei smrekovu smolu.\n          <\/td>\n        <\/tr>\n      <\/tbody>\n    <\/table>\n  <\/div>\n\n  <p>\n    Zato \u0107emo u nastavku kod va\u017enijih istra\u017eivanja uvijek razlikovati\n    <strong>ispitivani materijal, vrstu istra\u017eivanja i stvarno izmjereni rezultat<\/strong>.\n    Tako mo\u017eemo preciznije procijeniti \u0161to o smrekovoj smoli znamo dobro, a gdje su\n    zaklju\u010dci jo\u0161 uvijek posredni.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"protimikrobno-delovanje-smrekove-smole\" class=\"wp-block-heading\">Antimikrobno djelovanje smrekove smole<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Antimikrobno djelovanje trenuta\u010dno je jedno od najbolje istra\u017eenih biolo\u0161kih\n    svojstava smolnih materijala. Kod smole obi\u010dne smreke (<em>Picea abies<\/em>)\n    razli\u010dite su istra\u017eiva\u010dke skupine pokazale inhibiciju bakterija, a u nekim\n    eksperimentalnim sustavima i kvasaca. Pritom rezultat uvelike ovisi o\n    <strong>koncentraciji smolnog materijala, vremenu kontakta, topljivosti i\n    formulaciji<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Prvi izravni podaci za smolu obi\u010dne smreke<\/h3>\n\n  <p>\n    Rautio i suradnici 2007. godine prou\u010davali su prirodnu smolu\n    <em>Picea abies<\/em> i tradicionalnu smolnu mast. U laboratorijskim testovima\n    smola je inhibirala rast svih ispitivanih Gram-pozitivnih bakterija, me\u0111u njima\n    <em>Staphylococcus aureus<\/em>, MRSA, <em>Staphylococcus epidermidis<\/em>,\n    <em>Enterococcus faecalis<\/em>, VRE i streptokoke.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Kod ve\u0107ine ispitivanih Gram-negativnih bakterija u\u010dinak je u tom sustavu bio\n    znatno slabiji. Kada su bakterije nakon izlaganja prenesene na podlogu bez smole,\n    ponovno su rasle. U\u010dinak je zato opisan prvenstveno kao\n    <strong>bakteriostatski<\/strong>: smola je inhibirala rast, ali u kori\u0161tenim\n    uvjetima nije nu\u017eno uni\u0161tila bakterijske stanice.\n  <\/p>\n\n  <h3>Druga\u010diji test pokazao je \u0161iri antimikrobni spektar<\/h3>\n\n  <p>\n    Sipponen i Laitinen 2011. godine ispitali su pro\u010di\u0161\u0107eni smolni materijal\n    iz debla <em>Picea abies<\/em> u kontaktnom testu Europske farmakopeje.\n    Pri koncentraciji od 10 % u inertnoj podlozi za mast broj\n    <em>S. aureus<\/em> i MRSA zna\u010dajno se smanjio ve\u0107 unutar 24 sata, a tijekom\n    duljeg kontakta smanjenje je zabilje\u017eeno i kod <em>Escherichia coli<\/em>,\n    <em>Pseudomonas aeruginosa<\/em>, <em>Bacillus subtilis<\/em> i kvasca\n    <em>Candida albicans<\/em>.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To je va\u017eno jer pokazuje da rani slabiji rezultat kod Gram-negativnih bakterija\n    ne zna\u010di nu\u017eno da su one otporne na smolni materijal. Smolni spojevi slabo su\n    topljivi u vodi, pa agarni difuzijski test mo\u017ee znatno podcijeniti njihovo\n    djelovanje. Pri ve\u0107oj koncentraciji i izravnijem kontaktu opa\u017eeni spektar mo\u017ee\n    biti znatno \u0161iri.\n  <\/p>\n\n  <h3>Odle\u017eana smrekova smola i u vodi dostupne smolne kiseline<\/h3>\n\n  <p>\n    Haapakorva i suradnici kasnije su prou\u010davali emulzije pripremljene iz odle\u017eanog\n    smolnog materijala <em>Picea abies<\/em>. I u tom su sustavu utvrdili izra\u017eeno\n    antimikrobno djelovanje protiv Gram-pozitivnih i Gram-negativnih bakterija,\n    MRSA i kvasaca.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Posebno je zanimljiv bio kemijski profil dijela emulzije dostupnog u vodi.\n    U njemu su bile prisutne oksidirane smolne kiseline, dok glavne neoksidirane\n    smolne kiseline nisu bile detektirane u vodenoj fazi. To je poduprlo pretpostavku\n    da oksidirani derivati mogu imati va\u017enu ulogu u takvom odle\u017eanom i vodi\n    dostupnom sustavu.\n  <\/p>\n\n  <h3>Va\u017ena dopuna: aktivna je i neoksidirana abietinska kiselina<\/h3>\n\n  <p>\n    Novija istra\u017eivanja pokazala su da se obja\u0161njenje ne mo\u017ee ograni\u010diti samo na\n    oksidirane smolne kiseline. Ito i suradnici 2020. godine pokazali su da izolirana\n    <strong>abietinska kiselina<\/strong> inhibira rast bakterije\n    <em>Streptococcus mutans<\/em> i nastanak njezina biofilma.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Park i Lee 2026. godine ispitali su izoliranu abietinsku kiselinu i protiv\n    <em>S. aureus<\/em>, <em>P. aeruginosa<\/em>, <em>E. coli<\/em> i\n    <em>C. albicans<\/em>. U laboratorijskim uvjetima inhibirala je rast sva \u010detiri\n    mikroorganizma. U obje studije abietinska je kiselina dobivena iz borovog\n    smolnog materijala, pa to nisu izravna istra\u017eivanja smrekove smole.\n    Pokazuju, me\u0111utim, da je jedna od smolnih kiselina prisutnih u smolama\n    \u010detinja\u010da sama po sebi biolo\u0161ki aktivna.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    <strong>Zajedni\u010dka slika:<\/strong> izravno antimikrobno djelovanje smolnih\n    materijala danas nije opravdano pripisivati samo jednom spoju. Podaci bolje\n    podupiru \u0161iri model u kojem mogu sudjelovati osnovne smolne kiseline i njihovi\n    oksidirani derivati, dok stvarni u\u010dinak ovisi o kemijskom profilu, koncentraciji,\n    topljivosti, formulaciji i mikroorganizmu.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"biofilmi-preprecevanje-nastanka-ni-isto-kot-delovanje-na-ze-oblikovan-biofilm\" class=\"wp-block-heading\">Biofilmovi: sprje\u010davanje nastanka nije isto \u0161to i djelovanje na ve\u0107 oblikovani biofilm<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Biofilm nije samo skup slobodno plutaju\u0107ih mikroorganizama. Bakterije ili gljive\n    pri\u010dvr\u0161\u0107uju se za povr\u0161inu, stvaraju organiziranu zajednicu i okru\u017euju se matriksom\n    koji mijenja njihov metabolizam i dostupnost antimikrobnih tvari. Zato u\n    istra\u017eivanjima treba razlikovati <strong>sprje\u010davanje nastanka biofilma<\/strong>\n    od djelovanja na <strong>biofilm koji je ve\u0107 bio oblikovan prije izlaganja<\/strong>.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" src=\"https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/diagram-biofilm-HR.webp\" alt=\"Razlika izme\u0111u sprje\u010davanja nastanka biofilma i djelovanja na ve\u0107 oblikovani biofilm\" class=\"wp-image-12179\" srcset=\"https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/diagram-biofilm-HR.webp 1448w, https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/diagram-biofilm-HR-300x225.webp 300w, https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/diagram-biofilm-HR-1024x768.webp 1024w, https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/diagram-biofilm-HR-768x576.webp 768w, https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/diagram-biofilm-HR-16x12.webp 16w, https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/diagram-biofilm-HR-600x450.webp 600w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <h3>Odle\u017eana smrekova smola djelovala je i na ve\u0107 oblikovani stafilokokni biofilm<\/h3>\n\n  <p>\n    Haapakorva i suradnici 2017. godine prou\u010davali su emulziju pripremljenu iz\n    odle\u017eanog smolnog materijala obi\u010dne smreke (<em>Picea abies<\/em>).\n    Koristili su MRSA <em>Staphylococcus aureus<\/em> i\n    <em>Staphylococcus epidermidis<\/em> na medicinskim silikonskim diskovima\n    u laboratorijskom modelu osmi\u0161ljenom tako da opona\u0161a neke zna\u010dajke okru\u017eenja\n    kroni\u010dne rane.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    U jednom je pokusu smolna emulzija bila prisutna ve\u0107 tijekom nastanka biofilma.\n    U drugom su bakterije najprije tijekom 24 sata oblikovale biofilm, a tek je zatim\n    dodan ispitivani pripravak. U oba je slu\u010daja smrekova emulzija statisti\u010dki\n    zna\u010dajno smanjila broj obnovljivih stafilokoknih stanica.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To je specifi\u010dniji nalaz od samog smanjenja biofilmske biomase tijekom nastanka.\n    Ipak, rezultat se ne smije opisivati kao potpuna \u201eeliminacija biofilma\u201c:\n    istra\u017eiva\u010di su mjerili broj \u017eivih odnosno obnovljivih bakterijskih stanica nakon\n    mehani\u010dkog uklanjanja s diska, a ne potpuni nestanak biofilmskog matriksa ili\n    sterilizaciju povr\u0161ine.\n  <\/p>\n\n  <h3>Abietinska kiselina pokazala je antibiofilmsko djelovanje i sama<\/h3>\n\n  <p>\n    Ito i suradnici 2020. godine pokazali su da izolirana abietinska kiselina smanjuje\n    stvaranje biofilma bakterije <em>Streptococcus mutans<\/em>, smanjuje metaboli\u010dku\n    aktivnost biofilma te broj obnovljivih stanica i nakon kratkotrajnog izlaganja\n    ve\u0107 oblikovanog biofilma.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Park i Lee 2026. godine pro\u0161irili su nalaze na vi\u0161e drugih mikroorganizama.\n    Izolirana abietinska kiselina koncentracijski je smanjivala biofilmsku biomasu\n    <em>S. aureus<\/em>, <em>Pseudomonas aeruginosa<\/em>,\n    <em>Escherichia coli<\/em> i <em>Candida albicans<\/em>.\n    U toj je studiji, me\u0111utim, abietinska kiselina bila prisutna tijekom nastanka\n    biofilma pa rezultat ne dokazuje uklanjanje ve\u0107 sazrelih biofilmova tih\n    mikroorganizama.\n  <\/p>\n\n  <h3>\u0160to mo\u017eemo zaklju\u010diti iz tih istra\u017eivanja?<\/h3>\n\n  <p>\n    Zajedno rezultati pokazuju da smolni materijali i pojedina\u010dne smolne kiseline\n    mogu utjecati na vi\u0161e razli\u010ditih procesa povezanih s biofilmom. Posebno je\n    zna\u010dajan izravan laboratorijski podatak da odle\u017eani smrekov materijal mo\u017ee\n    smanjiti broj pre\u017eivjelih bakterijskih stanica i u ve\u0107 oblikovanom\n    stafilokoknom biofilmu.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Za sada ipak nije dokazano da je djelovanje na biofilm glavni razlog klini\u010dkih\n    u\u010dinaka smolnih pripravaka kod rana, niti se isto djelovanje bez izravnog\n    ispitivanja mo\u017ee pripisati konkretnom proizvodu Smrekovit.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"glive-in-dermatofiti-ucinek-je-odvisen-od-vrste-in-testnega-sistema\" class=\"wp-block-heading\">Gljive i dermatofiti: u\u010dinak ovisi o vrsti i ispitnom sustavu<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Ni kod gljiva nije opravdano govoriti o jednom jedinstvenom\n    \u201eprotugljivi\u010dnom djelovanju\u201c. Dermatofiti, kvasci roda <em>Candida<\/em> i druge\n    oportunisti\u010dne gljive biolo\u0161ki se znatno razlikuju pa se rezultat za jednu\n    skupinu ne mo\u017ee automatski prenijeti na drugu.\n  <\/p>\n\n  <h3>Smola obi\u010dne smreke izrazito je inhibirala dermatofite<\/h3>\n\n  <p>\n    Rautio i suradnici 2011. godine prou\u010davali su pro\u010di\u0161\u0107enu smolu obi\u010dne smreke\n    (<em>Picea abies<\/em>) protiv dermatofita, odnosno gljiva prilago\u0111enih rastu\n    na keratiniziranim tkivima. Ispitane su vrste iz rodova\n    <em>Trichophyton<\/em>, <em>Microsporum<\/em> i <em>Epidermophyton<\/em>.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Kod svih ispitivanih dermatofita zabilje\u017eene su zone inhibicije. Kod vrsta roda\n    <em>Trichophyton<\/em> u\u010dinak je ovisio o koncentraciji: pri ni\u017eim koncentracijama\n    bio je slabiji, a pri vi\u0161ima izra\u017eeniji.\n  <\/p>\n\n  <h3>Pod mikroskopom su bile vidljive izravne po\u0161kodbe hifa<\/h3>\n\n  <p>\n    Kod <em>Trichophyton mentagrophytes<\/em> elektronska je mikroskopija pokazala\n    deformirane, savijene i nepravilne hife te o\u0161te\u0107enja stani\u010dnih ovojnica.\n    Unutar zone inhibicije bile su prisutne mrtve odnosno razgra\u0111ene gljivi\u010dne\n    strukture, dok su izvan nje hife izgledale normalno.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To je prili\u010dno izravan morfolo\u0161ki dokaz da smolni materijal nije samo usporavao\n    rast. Ipak, istra\u017eivanje ne utvr\u0111uje koji je pojedina\u010dni spoj iz slo\u017eene smole\n    odgovoran za taj u\u010dinak niti odre\u0111uje jednu specifi\u010dnu molekularnu metu.\n  <\/p>\n\n  <h3>Kod Candide metoda ispitivanja bitno je promijenila rezultat<\/h3>\n\n  <p>\n    U istom je istra\u017eivanju djelovanje protiv vi\u0161e vrsta roda <em>Candida<\/em>\n    u agarnoj difuziji bilo vrlo slabo ili ga nije bilo. Kasnija su istra\u017eivanja,\n    me\u0111utim, pokazala znatno druk\u010diju sliku kada je smolni materijal bio u izravnijem\n    kontaktu s mikroorganizmom.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Sipponen i Laitinen pokazali su u kontaktnom testu koncentracijski i vremenski\n    ovisno smanjenje obnovljivih stanica <em>Candida albicans<\/em>.\n    Haapakorva i suradnici tako\u0111er su s vodenom emulzijom odle\u017eanog smrekovog\n    materijala zabilje\u017eili izra\u017eeno djelovanje protiv <em>C. albicans<\/em> i\n    <em>C. tropicalis<\/em>.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Razlika izme\u0111u tih rezultata vrlo je vjerojatno povezana s va\u017enim svojstvom\n    smolnih kiselina: <strong>slabom topljivo\u0161\u0107u u vodi<\/strong>. U agarnoj difuziji\n    aktivni spoj najprije mora difundirati kroz vodeni medij pa takav test mo\u017ee\n    znatno podcijeniti djelovanje lipofilnog smolnog materijala.\n  <\/p>\n\n  <h3>Abietinska kiselina sama inhibira Candida albicans<\/h3>\n\n  <p>\n    Park i Lee 2026. godine ispitali su izoliranu abietinsku kiselinu dobivenu iz\n    borovog smolnog materijala protiv <em>C. albicans<\/em>. U teku\u0107em laboratorijskom\n    sustavu minimalna inhibitorna koncentracija iznosila je 62 \u00b5g\/ml, a minimalna\n    fungicidna koncentracija 500 \u00b5g\/ml.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To zna\u010di da je za potpuni gubitak sposobnosti ponovnog rasta bila potrebna\n    znatno vi\u0161a koncentracija nego za samo zaustavljanje vidljivog rasta. Va\u017eno je,\n    me\u0111utim, da ovo nije bilo istra\u017eivanje smrekove smole, nego izoliranog spoja.\n  <\/p>\n\n  <h3>Protugljivi\u010dni spektar nije univerzalan<\/h3>\n\n  <p>\n    Podaci ne podupiru tvrdnju da smolni materijali djeluju protiv svih gljiva.\n    U klju\u010dnim istra\u017eivanjima neki oportunisti\u010dni predstavnici, uklju\u010duju\u0107i\n    <em>Fusarium solani<\/em>, <em>Chrysosporium keratinophilum<\/em> i\n    <em>Aspergillus brasiliensis<\/em>, bili su slabo osjetljivi ili neosjetljivi\n    na kori\u0161tene smolne sustave.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Najbolje utemeljen trenuta\u010dni zaklju\u010dak zato je prili\u010dno precizan:\n    <strong>najja\u010di izravni protugljivi\u010dni signal za smolu obi\u010dne smreke postoji kod\n    dermatofita, dok kod Candide djelovanje sna\u017eno ovisi o formulaciji, topljivosti,\n    koncentraciji i vremenu kontakta.<\/strong>\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"keratinociti-in-reepitelizacija-kaj-so-pokazale-raziskave-na-koznih-celicah\" class=\"wp-block-heading\">Keratinociti i reepitelizacija: \u0161to su pokazala istra\u017eivanja na stanicama ko\u017ee?<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Osim mikroorganizama, istra\u017eiva\u010di su prou\u010davali i izravan utjecaj smolnih\n    materijala na stanice ko\u017ee. Za\n    <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/\">smrekovu smolu<\/a> posebno je va\u017eno istra\u017eivanje\n    Goelsa i suradnika iz 2020. godine jer je u istom radu povezalo kemijski sastav\n    materijala vrste <em>Picea abies<\/em> s laboratorijskim testom na keratinocitima.\n  <\/p>\n\n  <h3>\u0160to su istra\u017eiva\u010di zapravo mjerili?<\/h3>\n\n  <p>\n    Koristili su HaCaT stanice, \u010desto kori\u0161tenu humanu keratinocitnu stani\u010dnu liniju.\n    U jednoli\u010dnom sloju stanica stvorili su standardizirani prostor bez stanica i\n    zatim pratili koliko se te povr\u0161ine ponovno prekrilo stanicama tijekom 24 sata.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Takav <strong>gap-closure test<\/strong> laboratorijski je model procesa povezanog\n    s reepitelizacijom. Me\u0111utim, ne razlikuje precizno koliki dio zatvaranja proizlazi\n    iz migracije stanica, a koliki iz njihove proliferacije. Rezultat zato nije jednak\n    izravnom dokazu br\u017eeg zacjeljivanja rane kod \u010dovjeka.\n  <\/p>\n\n  <h3>Najaktivnije su bile nehlapljive frakcije smrekovog materijala<\/h3>\n\n  <p>\n    Istra\u017eiva\u010di su smrekov balzam razdvojili na vi\u0161e kemijskih frakcija i ispitali\n    ih zasebno. Dvije su frakcije statisti\u010dki zna\u010dajno pove\u0107ale zatvaranje stani\u010dnog\n    prostora: kisela frakcija E1 za pribli\u017eno 47 % u odnosu na kontrolu i apolarna\n    frakcija E3 za pribli\u017eno 36 %.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zanimljiv je i negativan rezultat:\n    <strong>eteri\u010dno ulje iz istog smrekovog materijala u ovom testu nije pove\u0107alo\n    zatvaranje prostora.<\/strong> To ne zna\u010di da hlapljivi spojevi nemaju druge\n    biolo\u0161ke u\u010dinke, ali pokazuje da u ovom konkretnom keratinocitnom modelu nisu\n    bili glavni nositelji opa\u017eenog odgovora.\n  <\/p>\n\n  <h3>Koji su pojedina\u010dni spojevi pokazali u\u010dinak?<\/h3>\n\n  <p>\n    Pozitivan signal pokazali su, me\u0111u ostalim, dehidroabietinska kiselina (DHAA),\n    pimarinska i izopimarinska kiselina, vi\u0161e hidroksiliranih derivata DHAA te\n    lignan pinoresinol. Neke kombinacije izoliranih spojeva djelovale su ja\u010de od\n    pojedina\u010dnih spojeva.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To je va\u017ean podatak jer govori protiv jednostavnog obja\u0161njenja prema kojem bi\n    za biolo\u0161ka svojstva slo\u017eene smole bila odgovorna samo jedna \u201eaktivna tvar\u201c.\n    Aktivnost je bila raspore\u0111ena me\u0111u vi\u0161e kemijski razli\u010ditih nehlapljivih sastojaka.\n  <\/p>\n\n  <h3>Cijeli smrekov balzam u ovom testu nije dao statisti\u010dki zna\u010dajan rezultat<\/h3>\n\n  <p>\n    Va\u017ean detalj lako se previdi. Cijeli pro\u010di\u0161\u0107eni smrekov balzam pri ispitivanoj\n    koncentraciji pokazao je pribli\u017eno 14-% trend prema ve\u0107em zatvaranju prostora,\n    ali rezultat nije bio statisti\u010dki zna\u010dajan. Ja\u010di i statisti\u010dki potvr\u0111eni signali\n    pojavili su se tek kod pojedina\u010dnih frakcija i spojeva.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To dobro pokazuje za\u0161to je kod prirodnih smola va\u017eno razlikovati\n    <strong>cijeli materijal, pojedinu frakciju i izolirani spoj<\/strong>.\n    Rezultat jedne razine ne mo\u017ee se automatski pripisati drugoj.\n  <\/p>\n\n  <h3>Smola ne \u201estimulira\u201c keratinocite uvijek u istom smjeru<\/h3>\n\n  <p>\n    Drugi istra\u017eiva\u010dki modeli dodatno pokazuju da odgovor keratinocita nije primjereno\n    opisivati samo kao stimulaciju. U mi\u0161jem modelu nalik psorijazi obra\u0111eni smolni\n    materijal smanjio je markere patolo\u0161ke epidermalne hiperproliferacije, dok je\n    u Goelsovu modelu prekinutog stani\u010dnog sloja do\u0161lo do ve\u0107eg zatvaranja prostora.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Ti rezultati nisu nu\u017eno proturje\u010dni. Kod o\u0161te\u0107ene povr\u0161ine po\u017eeljno je ponovno\n    prekrivanje defekta, dok je kod patolo\u0161ki hiperproliferativne ko\u017ee po\u017eeljno\n    smanjenje pretjerane proliferacije. Zato je trenuta\u010dno preciznije govoriti o\n    <strong>kontekstno ovisnom utjecaju smolnih spojeva na epidermalni odgovor<\/strong>\n    nego o op\u0107em \u201epoticanju keratinocita\u201c.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"fibroblasti-in-zunajcelicni-matriks-kaj-se-dogaja-v-vnetnem-okolju\" class=\"wp-block-heading\">Fibroblasti i izvanstani\u010dni matriks: \u0161to se doga\u0111a u upalnom okru\u017eenju?<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Fibroblasti imaju druk\u010diju ulogu od keratinocita u\n    <a href=\"\/hr\/otvorena-rana-na-nozi\/\">obnovi o\u0161te\u0107enog tkiva<\/a>.\n    Sudjeluju u migraciji prema podru\u010dju ozljede, stvaranju i organizaciji\n    izvanstani\u010dnog matriksa te preoblikovanju novog tkiva. Cilj pritom nije\n    jednostavno \u201e\u0161to vi\u0161e fibroblastne aktivnosti\u201c: pretjeran ili dugotrajan\n    odgovor mo\u017ee biti povezan i s pretjeranim stvaranjem o\u017eiljka.\n  <\/p>\n\n  <h3>Dehidroabietinska kiselina ispitana je na humanim dermalnim fibroblastima<\/h3>\n\n  <p>\n    Wang i suradnici 2014. godine koristili su humane odrasle dermalne fibroblaste\n    i dodavali TNF-\u03b1 kako bi stvorili pojednostavljeni laboratorijski model upalnog\n    okru\u017eenja u kojem je normalna reparativna funkcija stanica poreme\u0107ena.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Ispitivali su izoliranu <strong>dehidroabietinsku kiselinu (DHAA)<\/strong>,\n    jednu od diterpenskih smolnih kiselina koja je izravno identificirana i u\n    materijalu obi\u010dne smreke (<em>Picea abies<\/em>).\n  <\/p>\n\n  <h3>DHAA je ubla\u017eila vi\u0161e nepovoljnih u\u010dinaka TNF-\u03b1<\/h3>\n\n  <p>\n    Dodani TNF-\u03b1 smanjio je proliferaciju fibroblasta, poja\u010dao apoptotski odgovor\n    i oslabio vi\u0161e procesa povezanih s reparativnom funkcijom stanica.\n    DHAA je dio tih promjena djelomi\u010dno vratila prema kontrolnim vrijednostima.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Me\u0111u ostalim, DHAA je ubla\u017eila TNF-\u03b1-inducirano smanjenje proliferacije,\n    smanjila apoptotsku signalizaciju te pobolj\u0161ala migracijski odgovor fibroblasta\n    u odgovaraju\u0107im eksperimentalnim uvjetima.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Va\u017ean detalj je da istra\u017eivanje <strong>nije pokazalo da DHAA smanjuje\n    koncentraciju TNF-\u03b1<\/strong>. TNF-\u03b1 je fibroblastima dodan izvana.\n    Studija je pokazala da DHAA mijenja na\u010din na koji fibroblast reagira na ve\u0107\n    prisutan upalni signal.\n  <\/p>\n\n  <h3>Utjecaj je zabilje\u017een i na TGF-\u03b21\/Smad signalizaciju te odgovor matriksa<\/h3>\n\n  <p>\n    TNF-\u03b1 je u tom modelu remetio TGF-\u03b21\/Smad3 signalizaciju, koja sudjeluje u\n    reparativnim procesima fibroblasta. DHAA je taj inhibitorni u\u010dinak djelomi\u010dno\n    ubla\u017eila i sa\u010duvala ve\u0107i dio odgovora na TGF-\u03b21.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    U odgovaraju\u0107im uvjetima pove\u0107ana je odnosno obnovljena i ekspresija\n    <strong>\u03b1-SMA<\/strong> i <strong>fibronectina<\/strong>. Prvi je povezan s\n    kontraktilnim miofibroblastnim fenotipom, dok je drugi stvarna komponenta\n    izvanstani\u010dnog matriksa.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Iz toga ipak ne mo\u017eemo zaklju\u010diti da je DHAA cjelokupno stvaranje novog\n    matriksa u\u010dinila \u201eboljim\u201c. Istra\u017eivanje nije izravno mjerilo organizaciju\n    kolagena, mehani\u010dku kvalitetu novog tkiva, dugotrajno remodeliranje ni\n    ravnote\u017eu izme\u0111u reparacije i fibroze.\n  <\/p>\n\n  <h3>Kompleksni smolni materijali mogu na fibroblaste djelovati i drugim putevima<\/h3>\n\n  <p>\n    Seo i Suk 2007. godine prou\u010davali su vi\u0161e tradicionalnih pripravaka\n    <em>Resina Pini<\/em> na humanim gingivalnim fibroblastima. Neki su pripravci\n    smanjili stvaranje prostaglandina E2 (PGE2), pri \u010demu se u\u010dinak znatno\n    razlikovao ovisno o obradi i kori\u0161tenoj frakciji.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To nije bilo istra\u017eivanje smrekove smole i nije mjerilo migraciju,\n    TGF-\u03b2\/Smad signalizaciju ni remodeliranje izvanstani\u010dnog matriksa.\n    Pokazuje ipak va\u017enu stvar:\n    <strong>odgovor fibroblasta mo\u017ee sna\u017eno ovisiti o sastavu i na\u010dinu pripreme\n    smolnog materijala.<\/strong>\n  <\/p>\n\n  <h3>\u0160to to zna\u010di za razumijevanje smrekove smole?<\/h3>\n\n  <p>\n    DHAA je jedan od zanimljivijih molekularnih mostova izme\u0111u kemije\n    <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/\">smrekove smole<\/a> i stani\u010dnih procesa:\n    potvr\u0111ena je kao sastojak smrekovog balzama, a u odvojenim laboratorijskim\n    modelima pokazala je u\u010dinke i na keratinocite i na dermalne fibroblaste.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To ipak ne zna\u010di da cijela prirodna smola ili konkretan proizvod Smrekovit\n    na fibroblaste djeluje jednako kao izolirana DHAA. Za takav bi zaklju\u010dak\n    trebalo kemijski profiliran uzorak stvarne smole izravno ispitati na humanim\n    dermalnim fibroblastima.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Povijesni kontekst uporabe smole kod rana zasebno je prikazan na stranici\n    <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/tradicionalna-uporaba\/\">tradicionalna uporaba smrekove smole<\/a>;\n    laboratorijska istra\u017eivanja stanica poma\u017eu nam razumjeti koje biolo\u0161ke putove\n    vrijedi dalje istra\u017eivati.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"angiogeneza-ali-lahko-smolne-kisline-vplivajo-na-nastajanje-novih-zil\" class=\"wp-block-heading\">Angiogeneza: mogu li smolne kiseline utjecati na stvaranje novih krvnih \u017eila?<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Tijekom <a href=\"\/hr\/otvorena-rana-na-nozi\/\">zacjeljivanja rana<\/a> novonastalom\n    tkivu potrebni su kisik i hranjive tvari, pa je angiogeneza \u2013 stvaranje novih\n    krvnih \u017eila iz ve\u0107 postoje\u0107ih \u2013 va\u017ean dio proliferativne faze cijeljenja.\n    Me\u0111u smolnim spojevima u tom je kontekstu izravno istra\u017eivana prvenstveno\n    <strong>abietinska kiselina<\/strong>, jedna od diterpenskih smolnih kiselina\n    prisutnih i u <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/\">smoli obi\u010dne smreke<\/a>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Abietinska kiselina utjecala je na humane endotelne stanice<\/h3>\n\n  <p>\n    Park i suradnici 2017. godine koristili su humane endotelne stanice pup\u010dane vene\n    (HUVEC) te prou\u010davali izoliranu abietinsku kiselinu i borov smolni materijal.\n    Mjerili su migraciju stanica, njihovu organizaciju u strukture nalik cjev\u010dicama\n    i zatvaranje eksperimentalno stvorenog stani\u010dnog prostora.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Pri 0,8 \u00b5M abietinske kiseline stvaranje struktura nalik cjev\u010dicama pove\u0107alo\n    se za pribli\u017eno 24 % u odnosu na kontrolu, a migracija HUVEC stanica za pribli\u017eno\n    25 %. U\u010dinci su opa\u017eeni pri niskim koncentracijama koje nisu zna\u010dajno smanjivale\n    vijabilnost stanica.\n  <\/p>\n\n  <h3>Strukture nalik cjev\u010dicama jo\u0161 nisu nove funkcionalne krvne \u017eile<\/h3>\n\n  <p>\n    Takvi laboratorijski testovi korisni su za procjenu angiogenog potencijala,\n    ali imaju jasno ograni\u010denje. Organizacija endotelnih stanica u mre\u017easte ili\n    cjev\u010daste strukture na matriksu ne zna\u010di da su u \u017eivom tkivu nastale funkcionalne,\n    prokrvljene krvne \u017eile.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    HUVEC tako\u0111er nisu dermalne mikrovaskularne endotelne stanice odrasle ko\u017ee.\n    Istra\u017eivanje zato pokazuje zanimljiv endotelni signal, a ne izravan dokaz\n    stvaranja novih \u017eila u ljudskoj rani.\n  <\/p>\n\n  <h3>ERK i p38 bili su aktivirani, ali njihova uzro\u010dna uloga nije potvr\u0111ena<\/h3>\n\n  <p>\n    Izlaganje abietinskoj kiselini pove\u0107alo je fosforilaciju signalnih putova\n    ERK i p38. Me\u0111utim, inhibitori tih putova nisu jasno uklonili pove\u0107ano stvaranje\n    cjev\u010dastih struktura ili migraciju.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zato nije pravilno tvrditi da abietinska kiselina uzrokuje angiogenezu preko\n    ERK ili p38. Istra\u017eivanje pokazuje da su ti signali bili aktivirani usporedno\n    s opa\u017eenim u\u010dinkom, ali ne da su dokazani kao njegov uzrok.\n  <\/p>\n\n  <h3>U mi\u0161jem modelu rane su se zatvarale br\u017ee<\/h3>\n\n  <p>\n    Ista istra\u017eiva\u010dka skupina ispitala je abietinsku kiselinu i u mi\u0161jem modelu\n    ko\u017ene rane. Skupina s abietinskom kiselinom pokazala je u vi\u0161e vremenskih to\u010daka\n    br\u017ee smanjenje povr\u0161ine rane u odnosu na kontrolu.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Va\u017eno je, me\u0111utim, da u rani nisu izravno mjerili gusto\u0107u novih krvnih \u017eila,\n    endotelne markere ni funkcionalnu perfuziju. Br\u017ee zatvaranje rane zato\n    <strong>nije dokaz da je angiogeneza bila uzrok tog u\u010dinka<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Dokazna baza zasad je znatno u\u017ea nego kod antimikrobnog djelovanja<\/h3>\n\n  <p>\n    Parkovo je istra\u017eivanje zanimljivo, ali trenuta\u010dna zbirka ne sadr\u017ei novu\n    neovisnu studiju koja bi izravno ponovila angiogeni u\u010dinak abietinske kiseline.\n    Osim toga, ispitivana abietinska kiselina potjecala je iz borovog smolnog\n    materijala, a ne iz smrekove smole.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Najprecizniji trenuta\u010dni zaklju\u010dak zato je da\n    <strong>abietinska kiselina u jednom pretklini\u010dkom istra\u017eiva\u010dkom sustavu utje\u010de\n    na vi\u0161e endotelnih procesa povezanih s angiogenezom<\/strong>. To podupire\n    mogu\u0107nost da nehlapljive smolne kiseline utje\u010du i na vaskularnu komponentu\n    obnove tkiva, ali to nije izravno dokazano za smrekovu smolu kao cjelinu \u2013\n    a jo\u0161 manje za konkretan proizvod Smrekovit.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" src=\"https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/thivne-osi-HR.webp\" alt=\"\u010cetiri tkivne osi povezane s istra\u017eivanjima smolnih kiselina: keratinociti, fibroblasti, endotelne i imunosne stanice.\" class=\"wp-image-12194\" srcset=\"https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/thivne-osi-HR.webp 1672w, https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/thivne-osi-HR-300x169.webp 300w, https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/thivne-osi-HR-1024x576.webp 1024w, https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/thivne-osi-HR-768x432.webp 768w, https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/thivne-osi-HR-1536x864.webp 1536w, https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/thivne-osi-HR-18x10.webp 18w, https:\/\/www.smrekovit.si\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/thivne-osi-HR-600x338.webp 600w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<h2 id=\"vnetni-odziv-in-citokini-smolne-kisline-ne-delujejo-vedno-v-isti-smeri\" class=\"wp-block-heading\">Upalni odgovor i citokini: smolne kiseline ne djeluju uvijek u istom smjeru<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Upala je normalan dio\n    <a href=\"\/hr\/otvorena-rana-na-nozi\/\">odgovora na o\u0161te\u0107enje tkiva<\/a>.\n    U ranoj fazi citokini poput TNF-\u03b1, IL-1 i IL-6 va\u017eni su za aktivaciju imunolo\u0161kih\n    stanica i po\u010detak obnove tkiva. Problem nastaje ponajprije kada je odgovor\n    pretjeran, dugotrajan ili vremenski neprimjeren.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zato kod istra\u017eivanja <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/\">smrekove smole<\/a> i smolnih\n    kiselina nije dovoljno pitati smanjuje li neka tvar \u201eupalu\u201c. Va\u017eno je\n    <strong>koja se stanica prou\u010dava, u kakvom je po\u010detnom aktivacijskom stanju,\n    pri kojoj koncentraciji i u kojem eksperimentalnom modelu<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Dehidroabietinska kiselina smanjila je vi\u0161e upalnih medijatora u aktiviranim makrofagima<\/h3>\n\n  <p>\n    Kang i suradnici 2008. godine pokazali su da dehidroabietinska kiselina (DHAA)\n    u aktiviranim makrofagima smanjuje proizvodnju MCP-1, TNF-\u03b1 i du\u0161ikova oksida\n    (NO). U istoj je studiji DHAA djelovala i kao aktivator nuklearnih receptora\n    PPAR\u03b1 i PPAR\u03b3, uklju\u010denih u regulaciju metaboli\u010dkih i upalnih procesa.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Kim i suradnici 2019. godine pro\u0161irili su tu sliku. U makrofagnim stani\u010dnim\n    sustavima DHAA je smanjila LPS-induciranu proizvodnju NO-a i ekspresiju vi\u0161e\n    gena povezanih s upalom te inhibirala signalne putove NF-\u03baB i AP-1 preko\n    uzvodnih signalnih proteina Src, Syk i TAK1.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Ti podaci govore vi\u0161e od same promjene jednog citokina jer pokazuju da jedna\n    definirana smolna kiselina mo\u017ee utjecati na vi\u0161e dijelova aktiviranog upalnog\n    odgovora. Ipak, rije\u010d je o stani\u010dnim modelima, a ne o dokazu istog u\u010dinka\n    cjelovite smrekove smole u rani.\n  <\/p>\n\n  <h3>Abietinska kiselina pokazala je sli\u010dan signal i u ko\u017enom modelu<\/h3>\n\n  <p>\n    Park i suradnici 2023. godine najprije su ispitali izoliranu abietinsku kiselinu\n    na aktiviranim makrofagima. Smanjila je NO, signal iNOS\/COX-2, ekspresiju vi\u0161e\n    citokina i komponente NLRP3 inflamasoma.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zatim su je topi\u010dki primijenili u mi\u0161jem modelu ko\u017ene upale nalik atopijskom\n    dermatitisu. U tom su modelu zabilje\u017eeni bolja histolo\u0161ka struktura ko\u017ee,\n    manja infiltracija mastocita i smanjenje vi\u0161e upalnih signala.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Me\u0111u smanjenim citokinskim transkriptima bio je i IL-10, koji mo\u017ee imati\n    regulatorne i protuupalne funkcije. Rezultat zato nije pravilno opisati samo\n    kao smanjenje \u201elo\u0161ih\u201c citokina. Preciznije je govoriti o\n    <strong>promjeni odnosno normalizaciji patolo\u0161ki aktiviranog upalnog profila\n    u konkretnom modelu<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Kompleksni smolni materijali mogu izazvati jo\u0161 kontekstno ovisniji odgovor<\/h3>\n\n  <p>\n    Starija istra\u017eivanja borove smole i smolnih pripravaka pokazala su da se smjer\n    citokinskog odgovora mo\u017ee mijenjati ovisno o dozi, vremenu i po\u010detnom stanju\n    aktivacije imunolo\u0161kih stanica. Neki su citokini u jednoj vremenskoj to\u010dki bili\n    smanjeni, a kasnije nepromijenjeni ili \u010dak pove\u0107ani.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Sli\u010dan oprez proizlazi i iz mi\u0161jeg modela nalik psorijazi, u kojem je vodom\n    obra\u0111en borov smolni materijal smanjio Th1\/Th17 odgovor te ekspresiju IL-17A,\n    IL-17F, IL-22, IL-23 i TNF-\u03b1. Me\u0111utim, rije\u010d je o drugom smolnom materijalu,\n    oralnoj primjeni i drugom modelu bolesti, pa se rezultat ne mo\u017ee izravno prenijeti\n    na smrekovu smolu ili rane.\n  <\/p>\n\n  <h3>\u0160to danas mo\u017eemo re\u0107i o \u201eprotuupalnom djelovanju\u201c?<\/h3>\n\n  <p>\n    Za pojedina\u010dne nehlapljive smolne kiseline, osobito DHAA i abietinsku kiselinu,\n    postoje izravni laboratorijski i pretklini\u010dki podaci o smanjenju odre\u0111enih\n    upalnih medijatora i utjecaju na konkretne signalne putove. Zato je pojam\n    <strong>protuupalni potencijal<\/strong> za te spojeve u opisanim modelima\n    opravdan.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Me\u0111utim, nije izravno dokazano da cjelovita smrekova smola ima isti u\u010dinak,\n    niti da proizvodi Smrekovit sni\u017eavaju TNF-\u03b1, IL-1\u03b2, IL-6 ili druge citokine.\n    Za takav bi zaklju\u010dak trebalo stvarni kemijski karakterizirani uzorak smrekove\n    smole izravno ispitati u odgovaraju\u0107em imunolo\u0161kom modelu.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"klinicne-raziskave-kaj-je-bilo-ugotovljeno-pri-ljudeh\" class=\"wp-block-heading\">Klini\u010dka istra\u017eivanja: \u0161to je utvr\u0111eno kod ljudi?<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Laboratorijski pokusi mogu pokazati da smolni materijal utje\u010de na bakterije,\n    biofilmove ili pojedine stani\u010dne procese. Klini\u010dka istra\u017eivanja odgovaraju na\n    va\u017enije pitanje: <strong>\u0161to se doga\u0111a kod stvarnih bolesnika?<\/strong>\n    Postoje i odre\u0111eni podaci kod ljudi za pripravke na osnovi smole obi\u010dne smreke\n    (<em>Picea abies<\/em>), ponajprije kod kroni\u010dnih i slo\u017eenih\n    <a href=\"\/hr\/otvorena-rana-na-nozi\/\">rana<\/a>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Randomizirano istra\u017eivanje dekubitusa<\/h3>\n\n  <p>\n    Sipponen i suradnici 2008. godine proveli su prospektivno randomizirano\n    multicentri\u010dno istra\u017eivanje kod 37 bolesnika s dekubitusima stupnja II\u2013IV.\n    \u0160estomjese\u010dno pra\u0107enje zavr\u0161ila su 22 bolesnika: 13 u skupini sa smolnom\n    ma\u0161\u0107u i 9 u kontrolnoj skupini.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Potpuno zacjeljivanje svih ulkusa postignuto je kod\n    <strong>12 od 13 bolesnika u smolnoj skupini (92 %)<\/strong> i kod\n    <strong>4 od 9 bolesnika u kontrolnoj skupini (44 %)<\/strong>.\n    Razlika je bila statisti\u010dki zna\u010dajna (<em>P<\/em> = 0,003).\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Na razini pojedina\u010dnih ulkusa, tijekom \u0161est mjeseci potpuno je zacijelilo\n    94 % ulkusa u smolnoj skupini i 36 % u kontrolnoj skupini.\n    Bakterijske kulture s podru\u010dja ulkusa tako\u0111er su \u010de\u0161\u0107e postajale negativne\n    u smolnoj skupini.\n  <\/p>\n\n  <h3>Rezultat je zanimljiv, ali istra\u017eivanje je bilo malo<\/h3>\n\n  <p>\n    Va\u017eno je da je od 37 randomiziranih bolesnika \u0161estomjese\u010dno pra\u0107enje zavr\u0161ilo\n    samo njih 22. Takav gubitak ispitanika smanjuje sigurnost procjene veli\u010dine\n    u\u010dinka. Jedan bolesnik iz smolne skupine odustao je zbog alergijske ko\u017ene reakcije.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zbog karakteristika pripravka potpuno zasljepljivanje tako\u0111er nije bilo mogu\u0107e,\n    a autori su bili povezani s kasnijim komercijalnim razvojem smolnih pripravaka.\n    Zato je rezultat najbolje promatrati kao\n    <strong>va\u017ean klini\u010dki signal, a ne kona\u010dan odgovor za sve vrste rana<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Pilot-istra\u017eivanje slo\u017eenih kirur\u0161kih rana<\/h3>\n\n  <p>\n    Godine 2012. ista je istra\u017eiva\u010dka skupina pratila 23 bolesnika s kroni\u010dnim\n    slo\u017eenim kirur\u0161kim ranama. Primjenjivana je standardizirana mast s\n    10 % pro\u010di\u0161\u0107ene smole <em>Picea abies<\/em>.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Autori su izvijestili da su se zatvorile sve 23 rane, uz prosje\u010dno vrijeme\n    zacjeljivanja od <strong>43 \u00b1 24 dana<\/strong>. Dulje zacjeljivanje bilo je\n    povezano s ve\u0107im ranama, imobilizacijom te uporabom kortikosteroida ili drugih\n    imunosupresivnih lijekova.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Me\u0111utim, istra\u017eivanje nije imalo kontrolnu skupinu. Stoga nije mogu\u0107e utvrditi\n    koliki se dio opa\u017eenog zacjeljivanja mo\u017ee pripisati smolnom pripravku, a koliki\n    drugim \u010dimbenicima i uobi\u010dajenoj skrbi za ranu.\n  <\/p>\n\n  <div class=\"smrekovit-table-scroll\" role=\"region\" aria-label=\"Klini\u010dka istra\u017eivanja smrekove smole kod rana\">\n    <table>\n      <thead>\n        <tr>\n          <th scope=\"col\">Istra\u017eivanje<\/th>\n          <th scope=\"col\">Bolesnici<\/th>\n          <th scope=\"col\">Glavni rezultat<\/th>\n          <th scope=\"col\">Glavno ograni\u010denje<\/th>\n        <\/tr>\n      <\/thead>\n      <tbody>\n        <tr>\n          <th scope=\"row\">Sipponen et al., 2008<\/th>\n          <td>Dekubitusi stupnja II\u2013IV<\/td>\n          <td>12\/13 potpuno zacijeljenih u smolnoj skupini naspram 4\/9 u kontrolnoj skupini<\/td>\n          <td>Mali uzorak i velik gubitak ispitanika<\/td>\n        <\/tr>\n        <tr>\n          <th scope=\"row\">Sipponen et al., 2012<\/th>\n          <td>23 bolesnika sa slo\u017eenim kirur\u0161kim ranama<\/td>\n          <td>Sve 23 rane zatvorene; prosje\u010dno 43 \u00b1 24 dana<\/td>\n          <td>Bez kontrolne skupine<\/td>\n        <\/tr>\n      <\/tbody>\n    <\/table>\n  <\/div>\n\n  <h3>\u0160to nam klini\u010dka istra\u017eivanja govore \u2013 a \u0161to ne?<\/h3>\n\n  <p>\n    Ti su podaci va\u017eni jer pokazuju ne\u0161to \u0161to sami laboratorijski modeli ne mogu:\n    pripravci sa smolom <em>Picea abies<\/em> doista su kori\u0161teni kod ljudskih rana,\n    a u jednom malom randomiziranom istra\u017eivanju klini\u010dki je ishod bio bolji nego\n    u kontrolnoj skupini.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Klini\u010dka istra\u017eivanja ipak ne govore <strong>za\u0161to<\/strong> je do te razlike\n    do\u0161lo. Ne mogu odrediti je li va\u017enije bilo antimikrobno djelovanje, utjecaj\n    na biofilm, keratinocite, fibroblaste, upalni odgovor ili kombinacija vi\u0161e\n    procesa. Laboratorijska istra\u017eivanja iz prethodnih poglavlja zato nude mogu\u0107a\n    obja\u0161njenja, ali ne i ve\u0107 dokazane klini\u010dke mehanizme.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zanimljivo je i da se moderno klini\u010dko istra\u017eivanje razvilo iz mnogo starije\n    nordijske prakse primjene pripravaka smrekove smole na ranama. Taj je povijesni\n    kontekst zasebno prikazan na stranici\n    <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/tradicionalna-uporaba\/\">tradicionalna uporaba smrekove smole<\/a>.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"kako-mocni-so-dokazi-od-laboratorija-do-klinicnih-raziskav\" class=\"wp-block-heading\">Koliko su jaki dokazi? Od laboratorijskih do klini\u010dkih istra\u017eivanja<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Kod prirodnih tvari lako se stvara dojam da deset laboratorijskih istra\u017eivanja\n    automatski daje ja\u010di dokaz od jednog kvalitetnog klini\u010dkog istra\u017eivanja.\n    U stvarnosti svaka vrsta istra\u017eivanja odgovara na drugo pitanje. Zato pri\n    procjeni <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/\">smrekove smole<\/a> nije va\u017eno samo\n    <strong>\u0161to je istra\u017eivanje pokazalo, nego i na kojoj je razini rezultat dobiven<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <div class=\"smrekovit-table-scroll\" role=\"region\" aria-label=\"Hijerarhija dokaza u istra\u017eivanjima smrekove smole\">\n    <table>\n      <thead>\n        <tr>\n          <th scope=\"col\">Razina dokaza<\/th>\n          <th scope=\"col\">\u0160to nam mo\u017ee pokazati<\/th>\n          <th scope=\"col\">Primjer iz istra\u017eivanja smola<\/th>\n          <th scope=\"col\">\u0160to sama ne mo\u017ee dokazati<\/th>\n        <\/tr>\n      <\/thead>\n      <tbody>\n        <tr>\n          <th scope=\"row\">Kemijska analiza<\/th>\n          <td>\n            Koji su spojevi ili skupine spojeva prisutni u odre\u0111enom smolnom materijalu.\n          <\/td>\n          <td>\n            Smolne kiseline, lignani i drugi nehlapljivi spojevi u materijalima\n            vrste <em>Picea abies<\/em>.\n          <\/td>\n          <td>\n            Sama po sebi ne dokazuje biolo\u0161ki ili klini\u010dki u\u010dinak.\n          <\/td>\n        <\/tr>\n\n        <tr>\n          <th scope=\"row\">In vitro istra\u017eivanja<\/th>\n          <td>\n            Kako materijal ili pojedina\u010dni spoj djeluje na mikroorganizme ili stanice\n            u kontroliranom laboratorijskom sustavu.\n          <\/td>\n          <td>\n            Inhibicija bakterija i biofilmova, keratinocitni gap-closure,\n            odgovor fibroblasta ili u\u010dinci na endotelne stanice.\n          <\/td>\n          <td>\n            Ne dokazuju da \u0107e se isti u\u010dinak pojaviti i u \u017eivom ljudskom tkivu.\n          <\/td>\n        <\/tr>\n\n        <tr>\n          <th scope=\"row\">Pretklini\u010dka istra\u017eivanja<\/th>\n          <td>\n            Odr\u017eava li se biolo\u0161ki signal u slo\u017eenijem organizmu ili modelu bolesti.\n          <\/td>\n          <td>\n            Abietinska kiselina u mi\u0161jim modelima ko\u017enih rana ili upalne bolesti ko\u017ee.\n          <\/td>\n          <td>\n            Rezultat se ne mo\u017ee automatski prenijeti na ljude ili drugi smolni materijal.\n          <\/td>\n        <\/tr>\n\n        <tr>\n          <th scope=\"row\">Klini\u010dka istra\u017eivanja kod ljudi<\/th>\n          <td>\n            Kakav je ishod opa\u017een kod stvarnih bolesnika koji su koristili konkretan pripravak.\n          <\/td>\n          <td>\n            Randomizirano istra\u017eivanje smolne masti kod dekubitusa i pilot-istra\u017eivanje\n            slo\u017eenih kirur\u0161kih rana.\n          <\/td>\n          <td>\n            Ni klini\u010dko istra\u017eivanje ne mora pokazati koji je mehanizam uzrokovao ishod.\n          <\/td>\n        <\/tr>\n      <\/tbody>\n    <\/table>\n  <\/div>\n\n  <h3>Najve\u0107i broj istra\u017eivanja ne zna\u010di nu\u017eno i najja\u010du vrstu dokaza<\/h3>\n\n  <p>\n    Kod smrekove smole laboratorijska je baza trenuta\u010dno naj\u0161ira za\n    <strong>antimikrobno djelovanje, dermatofite i biofilmove<\/strong>.\n    Kod keratinocita postoji izravna veza izme\u0111u kemije materijala\n    <em>Picea abies<\/em> i funkcionalnog stani\u010dnog testa, dok velik dio\n    mehanisti\u010dkih podataka za fibroblaste, upalnu signalizaciju i angiogenezu\n    potje\u010de od izoliranih smolnih kiselina ili drugih smolnih materijala.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    S druge strane, kod <a href=\"\/hr\/otvorena-rana-na-nozi\/\">rana<\/a> postoje i\n    stvarni klini\u010dki podaci za pripravke od smole <em>Picea abies<\/em>.\n    Klini\u010dka baza mnogo je manja od laboratorijske, ali odgovara na drugo pitanje:\n    izravno govori o ishodu kod ljudi.\n  <\/p>\n\n  <h3>Razli\u010dite razine dokaza mogu se nadopunjavati<\/h3>\n\n  <p>\n    Najinformativnija slika nastaje kada se vi\u0161e neovisnih razina sla\u017ee.\n    Kod rana, primjerice, postoje laboratorijski podaci o mikroorganizmima i\n    biofilmovima, stani\u010dni podaci o keratinocitima i fibroblastima te ograni\u010deni\n    klini\u010dki podaci kod ljudi.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Ipak, iz toga jo\u0161 ne proizlazi jedna dokazana uzro\u010dna putanja. Klini\u010dki ishod\n    rane ne mo\u017eemo pripisati biofilmu, keratinocitima ili odre\u0111enom signalnom putu\n    ako taj mehanizam nije izravno mjeren u samom klini\u010dkom istra\u017eivanju.\n  <\/p>\n\n  <h3>Gdje ostaje najve\u0107a praznina?<\/h3>\n\n  <p>\n    Velik dio literature prou\u010dava prirodnu smolu <em>Picea abies<\/em>, druge\n    smolne materijale ili izolirane spojeve poput abietinske i dehidroabietinske\n    kiseline. Nedostaje istra\u017eivanje koje bi na\n    <strong>istom kemijski karakteriziranom uzorku smole<\/strong> povezalo njegov\n    sastav s mikrobiolo\u0161kim, stani\u010dnim i slo\u017eenijim funkcionalnim testovima.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Upravo bi takav pristup najbolje premostio razliku izme\u0111u pitanja\n    \u201e\u0161to smrekova smola sadr\u017ei?\u201c i \u201e\u0161to taj konkretni materijal biolo\u0161ki doista \u010dini?\u201c.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"kako-bi-lahko-smrekova-smola-vplivala-na-celjenje-ran-vec-mehanizmov-ne-eden\" class=\"wp-block-heading\">Kako bi smrekova smola mogla utjecati na zacjeljivanje rana? Vi\u0161e mehanizama, ne samo jedan<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Kada rezultate razli\u010ditih istra\u017eivanja promatramo zajedno, literatura ne\n    podupire ideju da se djelovanje\n    <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/\">smrekove smole<\/a> mo\u017ee objasniti samo jednim\n    mehanizmom. Smisleniji je vi\u0161eslojni model u kojem se mogu ispreplitati\n    <strong>mikrobno optere\u0107enje, biofilm, upalni odgovor i pona\u0161anje stanica\n    tkiva<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>1. Izravan utjecaj na dio mikroorganizama<\/h3>\n\n  <p>\n    Najja\u010da laboratorijska dokazna os i dalje je antimikrobna.\n    Materijali smole vrste <em>Picea abies<\/em> i pojedina\u010dne smolne kiseline\n    u razli\u010ditim su sustavima inhibirali rast ili smanjili pre\u017eivljavanje dijela\n    bakterija, dermatofita i kvasaca.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    U nekim modelima opa\u017een je i utjecaj na nastajanje biofilma ili na broj\n    obnovljivih bakterijskih stanica u ve\u0107 oblikovanom biofilmu. To mo\u017ee biti jedno\n    od mogu\u0107ih obja\u0161njenja za\u0161to su smolni pripravci zanimljivi kod\n    <a href=\"\/hr\/otvorena-rana-na-nozi\/\">tvrdokornih rana<\/a>, ali klini\u010dki zna\u010daj\n    biofilmskog u\u010dinka jo\u0161 nije izravno dokazan.\n  <\/p>\n\n  <h3>2. Promjena lokalnog upalnog okru\u017eenja<\/h3>\n\n  <p>\n    Pojedina\u010dne nehlapljive smolne kiseline, osobito dehidroabietinska i abietinska\n    kiselina, u aktiviranim makrofagnim modelima utjecale su na TNF-\u03b1, NO,\n    NF-\u03baB, AP-1, iNOS\/COX-2 i druge putove povezane s upalom.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To otvara mogu\u0107nost da smolna kemija ne djeluje samo izravno na mikroorganizme,\n    nego i na odgovor imunolo\u0161kih stanica. Me\u0111utim, smanjenje upalnog signala nije\n    automatski korisno u svakoj fazi zacjeljivanja pa je preciznije govoriti o\n    <strong>modulaciji upalnog odgovora<\/strong> nego o jednostavnom\n    \u201esuzbijanju upale\u201c.\n  <\/p>\n\n  <h3>3. Keratinociti mogu sudjelovati u ponovnom prekrivanju povr\u0161ine<\/h3>\n\n  <p>\n    Odre\u0111ene nehlapljive frakcije i pojedina\u010dni spojevi materijala\n    <em>Picea abies<\/em> pove\u0107ali su zatvaranje stani\u010dne praznine u modelu\n    keratinocita. To je laboratorijski model procesa povezanog s reepitelizacijom.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Rezultat ne dokazuje br\u017ee zacjeljivanje rane kod ljudi, ali pokazuje da smolni\n    spojevi mogu izravno djelovati na stanice tkiva, a ne samo na mikroorganizme.\n  <\/p>\n\n  <h3>4. Fibroblasti mogu utjecati na matriks i obnovu dubljeg tkiva<\/h3>\n\n  <p>\n    Dehidroabietinska kiselina ubla\u017eila je vi\u0161e nepovoljnih posljedica izvana\n    dodanog TNF-\u03b1 u humanim dermalnim fibroblastima, uklju\u010duju\u0107i poreme\u0107aje\n    proliferacije, migracije i TGF-\u03b21\/Smad3 signalizacije.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Podaci o fibroblastima zato predstavljaju jo\u0161 jednu tkivnu os, ali najja\u010di\n    dokaz dolazi od izoliranog spoja. Jednaki u\u010dinak cijele smrekove smole jo\u0161\n    nije izravno dokazan.\n  <\/p>\n\n  <h3>5. Mogu\u0107 je i utjecaj na endotelne stanice i vaskularni odgovor<\/h3>\n\n  <p>\n    Abietinska kiselina u jednom je istra\u017eiva\u010dkom sustavu pove\u0107ala migraciju\n    endotelnih stanica i stvaranje struktura nalik cjev\u010dicama. U mi\u0161jem modelu\n    bila je povezana i s br\u017eim zatvaranjem ko\u017ene rane.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Ta je os slabije potkrijepljena od antimikrobne ili keratinocitne, jer u samoj\n    rani nije izravno dokazano pove\u0107ano stvaranje funkcionalnih novih krvnih \u017eila.\n  <\/p>\n\n  <h3>Najsmisleniji model zato je vi\u0161eslojan<\/h3>\n\n  <p>\n    Kada pove\u017eemo rezultate istra\u017eivanja, dobivamo mogu\u0107i model u kojem smolni\n    materijal utje\u010de na dio mikrobnog i biofilmskog optere\u0107enja, dok nehlapljive\n    komponente istodobno djeluju na imunolo\u0161ke i tkivne stanice.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    U odgovaraju\u0107em koncentracijskom i vremenskom okviru kombinacija tih procesa\n    mogla bi olak\u0161ati prijelaz iz dugotrajnog mikrobno-upalnog stanja prema ponovnom\n    prekrivanju povr\u0161ine, stvaranju novog tkiva i zatvaranju rane.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    <strong>Va\u017eno je, me\u0111utim, da cijeli taj lanac nije dokazan u jednom jedinom\n    eksperimentu.<\/strong> Sastavljen je iz vi\u0161e neovisnih istra\u017eivanja s razli\u010ditim\n    materijalima, spojevima i modelima. Klini\u010dka istra\u017eivanja pripravaka\n    <em>Picea abies<\/em> uskla\u0111ena su s takvim modelom, ali ne pokazuju koji je od\n    tih mehanizama doista presudan.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"sklepi-in-druga-vnetja-kaksen-model-podpirajo-raziskave-smolnih-kislin\" class=\"wp-block-heading\">Zglobovi i druge upale: kakav model podupiru istra\u017eivanja smolnih kiselina?<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Istra\u017eivanja smrekove smole kod\n    <a href=\"\/hr\/artroza\/\">artroze i drugih problema sa zglobovima<\/a> jo\u0161 nisu\n    usporediva s dokazima kod rana. Ne postoji klini\u010dko istra\u017eivanje u kojem je\n    pripravak od smole vrste <em>Picea abies<\/em> izravno ispitan kod bolesnika\n    s artrozom ili artritisom.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Postoji, me\u0111utim, druga dokazna os: pojedina\u010dni spojevi iz skupine smolnih\n    kiselina relativno su detaljno prou\u010davani u stani\u010dnim i \u017eivotinjskim modelima\n    upale. Ti podaci omogu\u0107uju oblikovanje\n    <strong>biolo\u0161ki smislenog modela modulacije upalnog odgovora<\/strong>,\n    ali ne i tvrdnju da smrekova smola lije\u010di bolesti zglobova.\n  <\/p>\n\n  <h3>Kod bolnog zgloba nije va\u017ena samo hrskavica<\/h3>\n\n  <p>\n    Artroza uklju\u010duje strukturne promjene zgloba, ali bol, oteklina, osje\u0107aj\n    topline i smanjena pokretljivost mogu biti povezani i s aktivnim upalnim\n    procesima u zglobnim i okolnim tkivima.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zato je za istra\u017eivanje smolnih spojeva va\u017enije pitanje mogu li utjecati na\n    <strong>upalne signalne putove<\/strong> nego mogu li \u201eobnoviti hrskavicu\u201c.\n    Za regeneraciju hrskavice trenuta\u010dna literatura o smrekovoj smoli nema\n    izravne dokaze.\n  <\/p>\n\n  <h3>Makrofagi predstavljaju jednu mogu\u0107u poveznicu<\/h3>\n\n  <p>\n    Makrofagi su va\u017ean dio uro\u0111enog imunolo\u0161kog odgovora i sudjeluju u stvaranju\n    i odr\u017eavanju lokalnog upalnog okru\u017eenja. Kada su aktivirani, mogu osloba\u0111ati\n    TNF-\u03b1, du\u0161ikov oksid i druge medijatore te aktivirati putove poput NF-\u03baB i AP-1.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Dehidroabietinska kiselina (DHAA) u aktiviranim makrofagnim modelima smanjila\n    je MCP-1, TNF-\u03b1 i NO te utjecala na PPAR\u03b1 i PPAR\u03b3. Kasnija istra\u017eivanja\n    pokazala su i utjecaj na Src\/Syk\/TAK1 te nizvodnu NF-\u03baB i AP-1 signalizaciju.\n  <\/p>\n\n  <h3>Abietinska kiselina utje\u010de i na druge upalne putove<\/h3>\n\n  <p>\n    Kod izolirane abietinske kiseline u aktiviranim makrofagima pokazano je\n    smanjenje NO-a, iNOS\/COX-2 signalizacije te komponenti NLRP3 inflamasoma.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Sli\u010dne promjene zabilje\u017eene su i u \u017eivom tkivu u mi\u0161jem modelu upalne bolesti\n    ko\u017ee, uklju\u010duju\u0107i smanjenje vi\u0161e upalnih signala i infiltracije mastocita.\n    To je va\u017ean korak izvan stani\u010dne kulture, ali jo\u0161 uvijek\n    <strong>nije istra\u017eivanje zgloba<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Mogu\u0107i model je modulacija pretjerano aktiviranog upalnog odgovora<\/h3>\n\n  <p>\n    Kada se ti podaci pove\u017eu, nastaje mogu\u0107i slijed:\n    <strong>upalni podra\u017eaj \u2192 aktivacija imunolo\u0161kih stanica \u2192 citokini i drugi\n    medijatori \u2192 lokalno upalno okru\u017eenje \u2192 bol, oteklina i poreme\u0107ena funkcija\n    tkiva<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Smolne kiseline u takvom bi modelu mogle utjecati ponajprije na srednji dio\n    tog lanca \u2013 na odgovor aktiviranih imunolo\u0161kih stanica i njihove signalne\n    putove. To je bitno druk\u010dije od tvrdnje da uklanjaju uzrok artroze ili\n    obnavljaju zglobne strukture.\n  <\/p>\n\n  <h3>Za\u0161to to nije dokaz lije\u010denja artroze ili artritisa?<\/h3>\n\n  <p>\n    Ve\u0107ina tih istra\u017eivanja provedena je s\n    <strong>izoliranom abietinskom ili dehidroabietinskom kiselinom<\/strong>,\n    a ne s cijelom smrekovom smolom. Osim toga, kori\u0161teni su makrofagi ili modeli\n    upale drugih tkiva, a ne ljudski artriti\u010dni zglob.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Tako\u0111er nije izravno dokazano da lokalno primijenjena smrekova smola u\n    zglobnom tkivu dose\u017ee koncentracije pri kojima su opisane stani\u010dne promjene.\n    Stoga je ispravan zaklju\u010dak da istra\u017eivanja podupiru\n    <strong>protuupalni odnosno imunomodulatorni potencijal odre\u0111enih smolnih\n    kiselina u specifi\u010dnim eksperimentalnim sustavima<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To predstavlja zanimljivu mehanisti\u010dku poveznicu izme\u0111u kemije\n    <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/\">smrekove smole<\/a> i upalnih procesa, ali za\n    artrozu, artritis i druge bolesti zglobova ostaje izravna klini\u010dka\n    dokazna praznina.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"ustna-votlina-dlesni-in-zrelo-kaj-lahko-pojasnijo-raziskave-smolnih-spojin\" class=\"wp-block-heading\">Usna \u0161upljina, desni i grlo: \u0161to pokazuju istra\u017eivanja smrekove smole?<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\" >\n\n  <p>\n    Za usnu \u0161upljinu danas postoje znatno izravniji istra\u017eiva\u010dki podaci nego za\n    mnoga druga podru\u010dja mogu\u0107e primjene smole. Osim pojedina\u010dnih smolnih spojeva,\n    izravno je istra\u017eena i <strong>smola obi\u010dne smreke\n    (<em>Picea abies<\/em>)<\/strong> u obliku ekstrakta.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Posebno je va\u017eno istra\u017eivanje u kojem su unutar istog istra\u017eiva\u010dkog programa\n    ispitana tri razli\u010dita podru\u010dja: <strong>stani\u010dni upalni odgovor, stvaranje\n    zubnog biofilma te podno\u0161ljivost oralnog i gingivalnog epitela<\/strong>.\n    To daje znatno cjelovitiji istra\u017eiva\u010dki model od podataka o samo jednoj\n    bakterijskoj vrsti ili jednoj izoliranoj smolnoj kiselini.\n  <\/p>\n\n  <h3>Ekstrakt Picea abies utjecao je na vi\u0161e upalnih medijatora<\/h3>\n\n  <p>\n    Istra\u017eiva\u010di su ekstrakt smrekove smole ispitali na humanim U937 stanicama\n    diferenciranima u stanice nalik makrofagima. Upalni odgovor eksperimentalno\n    je potaknut lipopolisaharidom (LPS), nakon \u010dega su izmjerena tri va\u017ena\n    medijatora povezana s upalom: IL-1\u03b2, TNF-\u03b1 i MMP-3.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Pri koncentraciji ekstrakta od 20 % vrijednosti IL-1\u03b2 i TNF-\u03b1 bile su\n    statisti\u010dki zna\u010dajno ni\u017ee nego u odgovaraju\u0107oj kontroli vehikulom.\n    MMP-3 je bio zna\u010dajno smanjen pri 10- i 20-% ekstraktu. U tom je\n    eksperimentalnom sustavu veli\u010dina u\u010dinka 20-% ekstrakta bila usporediva\n    s deksametazonom, koji je kori\u0161ten kao protuupalna pozitivna kontrola.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To je izravan dokaz da kemijski karakterizirani ekstrakt\n    <em>Picea abies<\/em> mo\u017ee utjecati na <strong>odgovor aktiviranih imunolo\u0161kih\n    stanica<\/strong>. Ipak, rije\u010d je o stani\u010dnom modelu, a ne o klini\u010dkom\n    istra\u017eivanju kod ljudi s <a href=\"\/hr\/upala-desni\/\">upalom desni<\/a> ili\n    parodontitisom.\n  <\/p>\n\n  <h3>Istra\u017eivanje je ispitalo i stvaranje zubnog biofilma<\/h3>\n\n  <p>\n    U drugom dijelu istra\u017eivanja na hrapavim staklenim povr\u0161inama tijekom tri dana\n    uz pomo\u0107 objedinjene ljudske sline uzgajan je biofilm sli\u010dan zubnom plaku.\n    Zatim su uspore\u0111eni zubna pasta s 20 % ekstrakta smrekove smole, enzimska\n    zubna pasta, Corsodyl s klorheksidinom i voda kao negativna kontrola.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zubna pasta sa smrekovim ekstraktom postigla je znatno manju suhu masu\n    biofilma i manji ukupan broj \u017eivih aerobnih bakterija od vode i usporedne\n    enzimske zubne paste. U kori\u0161tenom statisti\u010dkom grupiranju kod ta dva\n    ishoda nije se razlikovala od Corsodyla, iako je Corsodyl broj\u010dano postigao\n    jo\u0161 ni\u017ee vrijednosti \u017eivih bakterija.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Va\u017eno ograni\u010denje jest da ispitana formulacija nije sadr\u017eavala samo ekstrakt\n    smrekove smole, nego i papain, bromelain, amiloglukozidazu, hidratizirani\n    silicijev dioksid i druge sastojke. Zato se u\u010dinak na biofilm\n    <strong>ne mo\u017ee pripisati samo smrekovoj smoli<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Formulacija nije bila korozivna za modele ljudskog oralnog epitela<\/h3>\n\n  <p>\n    Zubna pasta ispitana je i na trodimenzionalnim modelima ljudskog oralnog i\n    gingivalnog epitela. Nakon kontakta od 3 minute i 1 sata formulacija prema\n    kriterijima kori\u0161tenog testa nije bila razvrstana kao korozivna.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Taj rezultat ne treba pro\u0161irivati na op\u0107u tvrdnju o sigurnosti svih pripravaka\n    smrekove smole. Odnosi se na konkretnu ispitanu formulaciju i konkretni\n    laboratorijski model.\n  <\/p>\n\n  <h3>Ekstrakt nije isto \u0161to i cijela smrekova smola<\/h3>\n\n  <p>\n    Va\u017ean je i kemijski sastav prou\u010davanog materijala. Smrekova smola ekstrahirana\n    je u glicerolu i fiziolo\u0161koj otopini, pa je ekstrakt imao druk\u010diji profil od\n    nerazrije\u0111ene smole ili lipofilnog pripravka.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Me\u0111u koli\u010dinski va\u017enijim detektiranim spojevima bili su p-kumarna kiselina i\n    lignani, osobito pinoresinol, dok su smolne kiseline bile prisutne u znatno\n    ni\u017eim koncentracijama. Rezultati se zato ne mogu automatski prenijeti na svaki\n    pripravak od <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/\">smrekove smole<\/a>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Kod desni se tako oblikuje dvostruki istra\u017eiva\u010dki model<\/h3>\n\n  <p>\n    Kada se rezultati pove\u017eu, dobivamo relativno izravan mogu\u0107i model:\n    <strong>zubni biofilm \u2192 mikrobni podra\u017eaji \u2192 aktivacija imunolo\u0161kog odgovora \u2192\n    IL-1\u03b2, TNF-\u03b1, MMP-3 i drugi medijatori \u2192 upalno okru\u017eenje gingivalnog\n    tkiva<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Istra\u017eivanje ekstrakta smrekove smole obuhva\u0107a oba glavna dijela tog lanca:\n    u odvojenim eksperimentima pokazani su u\u010dinci na upalne medijatore, dok je\n    formulacija s ekstraktom smanjila nastajanje biofilma.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To predstavlja znatno ja\u010du mehanisti\u010dku poveznicu za oralnu primjenu smrekove\n    smole nego podaci koji se temelje samo na izoliranoj abietinskoj kiselini ili\n    jednoj bakterijskoj vrsti. I dalje nedostaje klju\u010dan korak:\n    <strong>klini\u010dko istra\u017eivanje kod ljudi s gingivitisom ili parodontitisom<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>\u0160to je s aftama?<\/h3>\n\n  <p>\n    Kod <a href=\"\/hr\/afte-u-ustima\/\">afti<\/a> novo je istra\u017eivanje va\u017eno\n    prvenstveno zato \u0161to je formulacija izravno ispitana na modelu ljudskog oralnog\n    epitela i zato \u0161to je ekstrakt utjecao na signalne molekule povezane s upalom.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Aftozna ulceracija ipak nije isto \u0161to i zdravi oralni epitel ili parodontna\n    upala. Izravno istra\u017eivanje smrekove smole kod afti jo\u0161 uvijek ne postoji,\n    pa povezanost ostaje <strong>biolo\u0161ki smislena hipoteza, a ne dokazana\n    klini\u010dka indikacija<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Kod grlobolje dokazna poveznica ostaje neizravnija<\/h3>\n\n  <p>\n    Isto vrijedi i za <a href=\"\/hr\/grlobolja\/\">grlobolju<\/a>. Podaci o upalnim\n    medijatorima i antimikrobnim svojstvima smrekovog materijala mogu pomo\u0107i\n    objasniti za\u0161to su smolne tvari znanstveno zanimljive i na sluznicama,\n    ali istra\u017eivanje nije prou\u010davalo sluznicu \u017edrijela, virusni faringitis,\n    anginu ili druge bolesti grla.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Najja\u010di izravni istra\u017eiva\u010dki signal u toj skupini zato se trenuta\u010dno odnosi\n    na <strong>usnu \u0161upljinu i parodontno okru\u017eenje<\/strong>. Kod afti i grla\n    povezanost ostaje znatno neizravnija.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"zelodec-in-prebavila-kaj-kazejo-raziskave-smolnih-kislin\" class=\"wp-block-heading\">\u017deludac i probavni sustav: \u0161to pokazuju istra\u017eivanja smolnih kiselina?<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <p>\n    Kod <a href=\"\/hr\/bolovi-u-trbuhu\/\">\u017eelu\u010danih i probavnih tegoba<\/a>\n    dokazna slika razlikuje se od one kod rana. Trenuta\u010dno nema izravnih\n    klini\u010dkih istra\u017eivanja smole vrste <em>Picea abies<\/em> kod gastritisa,\n    refluksa, \u017eelu\u010danih ulkusa ili crijevnih bolesti.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Postoje, me\u0111utim, zanimljivi pretklini\u010dki podaci za dva spoja iz skupine\n    diterpenskih smolnih kiselina koji se pojavljuju i u\n    <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/\">smoli obi\u010dne smreke<\/a>:\n    <strong>dehidroabietinsku kiselinu (DHAA)<\/strong> i\n    <strong>abietinsku kiselinu<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Dehidroabietinska kiselina smanjila je eksperimentalna o\u0161te\u0107enja \u017eelu\u010dane sluznice<\/h3>\n\n  <p>\n    Sep\u00falveda i suradnici 2005. godine ispitali su dehidroabietinsku kiselinu\n    i vi\u0161e njezinih derivata u mi\u0161jem modelu u kojem su lezije \u017eelu\u010dane\n    sluznice izazvane kombinacijom klorovodi\u010dne kiseline i etanola.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Pri jednokratnoj oralnoj dozi od 100 mg\/kg DHAA je bila me\u0111u spojevima\n    s izra\u017eenijim gastroprotektivnim djelovanjem. U istoj su studiji ispitani\n    i razli\u010diti kemijski modificirani derivati, pri \u010demu se pokazalo da ve\u0107\n    relativno male promjene strukture mogu znatno promijeniti biolo\u0161ki u\u010dinak.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To je va\u017eno upozorenje i za prirodne smole:\n    <strong>prisutnost srodne smolne kiseline ne zna\u010di da cijela smola ima\n    isti farmakolo\u0161ki u\u010dinak kao izolirani spoj.<\/strong>\n  <\/p>\n\n  <h3>Abietinska kiselina pokazala je gastroprotektivni signal i u novijem istra\u017eivanju<\/h3>\n\n  <p>\n    Godine 2025. istra\u017eiva\u010di su prou\u010davali sme\u0111i propolis povezan s rodom\n    <em>Araucaria<\/em> i iz njega izoliranu abietinsku kiselinu.\n    U mi\u0161jem modelu o\u0161te\u0107enja \u017eeluca izazvanog zakiseljenim etanolom oralno\n    primijenjena abietinska kiselina u dozi od 17 mg\/kg smanjila je povr\u0161inu\n    lezija za pribli\u017eno 45 % u odnosu na kontrolnu skupinu.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Posebno je zanimljivo \u0161to u\u010dinak nije opa\u017een samo kod slo\u017eenog prirodnog\n    ekstrakta nego i kod izolirane smolne kiseline. Me\u0111utim, prou\u010davani\n    materijal nije bio smrekova smola.\n  <\/p>\n\n  <h3>Kompleksni smolni ekstrakt utjecao je na vi\u0161e za\u0161titnih mehanizama \u017eelu\u010dane sluznice<\/h3>\n\n  <p>\n    U istom je istra\u017eivanju cijeli ekstrakt pri odgovaraju\u0107oj dozi smanjio\n    o\u0161te\u0107enje sluznice, pove\u0107ao bojenje mucina te utjecao na oksidativne i\n    upalne parametre. Pokusi s inhibitorima upu\u0107ivali su na ulogu\n    prostaglandina, du\u0161ikova oksida, neproteinskih sulfhidrilnih skupina i\n    \u03b1<sub>2<\/sub>-adrenergi\u010dke signalizacije.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Ti se mehanizmi ipak ne smiju automatski pripisati samoj abietinskoj\n    kiselini. Pokusi kojima su prou\u010davani ti putovi provedeni su s cijelim\n    ekstraktom koji sadr\u017ei vi\u0161e razli\u010ditih spojeva.\n  <\/p>\n\n  <h3>Gastroprotekcija nije isto \u0161to i smanjivanje \u017eelu\u010dane kiseline<\/h3>\n\n  <p>\n    Za\u0161tita sluznice od eksperimentalnog o\u0161te\u0107enja ne zna\u010di nu\u017eno smanjeno\n    lu\u010denje kiseline. U novijoj studiji gastroprotektivno djelovanje\n    kompleksnog ekstrakta nije obja\u0161njeno antisekretornim u\u010dinkom.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zato se iz tih rezultata ne mo\u017ee zaklju\u010diti da smolne kiseline\n    \u201eneutraliziraju \u017eelu\u010danu kiselinu\u201c ili lije\u010de refluks.\n    Gastroezofagealni refluks, gastritis i pepti\u010dki ulkus imaju razli\u010dite\n    uzroke i mehanizme.\n  <\/p>\n\n  <h3>\u0160to je s Helicobacter pylori?<\/h3>\n\n  <p>\n    U istra\u017eivanju iz 2025. kompleksni ekstrakt pri ispitivanim koncentracijama\n    nije pokazao zna\u010dajno antibakterijsko djelovanje protiv\n    <em>Helicobacter pylori<\/em>. Gastroprotektivni rezultat tog modela zato\n    nije bio posljedica izravnog uni\u0161tavanja te bakterije.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Trenuta\u010dno stoga nema osnove za tvrdnju da smrekova smola ili njezine\n    smolne kiseline uklanjaju infekciju bakterijom <em>H. pylori<\/em>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Za crijeva su izravni podaci jo\u0161 znatno oskudniji<\/h3>\n\n  <p>\n    Abietinska kiselina prou\u010davana je i nakon oralne primjene, a u \u017eivotinjskim\n    modelima zabilje\u017eene su promjene sastava crijevne mikrobiote. Me\u0111utim,\n    jedno od va\u017enijih takvih istra\u017eivanja provedeno je u mi\u0161jem modelu upale\n    nalik psorijazi, a ne kod crijevne bolesti.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Sama promjena mikrobiote ne pokazuje je li ta promjena korisna, \u0161tetna ili\n    klini\u010dki va\u017ena. Zato ti rezultati nisu dokaz djelovanja kod sindroma\n    iritabilnog crijeva, gastroenteritisa, upalnih bolesti crijeva ili drugih\n    probavnih tegoba.\n  <\/p>\n\n  <h3>Gdje je poveznica sa smrekovom smolom?<\/h3>\n\n  <p>\n    Abietinska i dehidroabietinska kiselina dio su \u0161ire kemije smolnih kiselina\n    \u010detinja\u010da i identificirane su i u materijalima vrste <em>Picea abies<\/em>.\n    Opisana su istra\u017eivanja zato va\u017ena za razumijevanje mogu\u0107e biologije\n    pojedinih sastojaka smrekove smole.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Najve\u0107a dokazna praznina ipak ostaje jasna:\n    <strong>gastroprotektivni u\u010dinak kemijski karakterizirane smrekove smole\n    <em>Picea abies<\/em> jo\u0161 nije izravno ispitan u odgovaraju\u0107em klini\u010dkom\n    istra\u017eivanju kod ljudi.<\/strong>\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zato se trenuta\u010dno mo\u017ee govoriti o\n    <strong>gastroprotektivnom potencijalu odre\u0111enih smolnih kiselina u\n    pretklini\u010dkim modelima<\/strong>, a ne o dokazanom lije\u010denju \u017eelu\u010danih ili\n    crijevnih bolesti smrekovom smolom.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"varnost\" class=\"wp-block-heading\">Sigurnost, podno\u0161ljivost i ograni\u010denja istra\u017eivanja smrekove smole<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\" >\n\n  <p>\n    Istra\u017eivanja smrekove smole i njezinih sastojaka danas su dovoljno opse\u017ena da\n    pokazuju vi\u0161e biolo\u0161ki zanimljivih u\u010dinaka. Ipak, snaga i izravnost dokaza\n    znatno se razlikuju. <strong>Stani\u010dni pokus, \u017eivotinjski model i klini\u010dko\n    istra\u017eivanje kod ljudi nisu jednaka razina dokaza.<\/strong>\n  <\/p>\n\n  <h3>Najve\u0107e ograni\u010denje jest razlika izme\u0111u laboratorija i \u010dovjeka<\/h3>\n\n  <p>\n    Velik dio istra\u017eivanja smolnih kiselina temelji se na stani\u010dnim modelima.\n    Oni omogu\u0107uju precizno pra\u0107enje pojedinih signalnih putova, medijatora i\n    pona\u0161anja stanica, ali ne uklju\u010duju svu slo\u017eenost \u017eivog organizma.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Kod rana postoje i klini\u010dki podaci za pripravke vrste <em>Picea abies<\/em>,\n    pa je dokazna poveznica s \u010dovjekom znatno izravnija. Kod zglobova, afti,\n    grla i probavnog sustava va\u017ean dio obja\u0161njenja jo\u0161 uvijek se temelji na\n    <strong>pretklini\u010dkim odnosno mehanisti\u010dkim podacima<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>Izolirani spoj nije isto \u0161to i smrekova smola<\/h3>\n\n  <p>\n    Abietinska kiselina, dehidroabietinska kiselina i drugi smolni spojevi poma\u017eu\n    razumjeti \u0161to pojedini dijelovi kemije smole mogu \u010diniti. Rezultat dobiven\n    izoliranim spojem ipak se ne smije automatski pripisati cijeloj\n    <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/\">smrekovoj smoli<\/a>.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Cijela smola sadr\u017ei velik broj razli\u010ditih spojeva koji mogu me\u0111usobno\n    poja\u010davati, ko\u010diti ili mijenjati dostupnost pojedinih komponenti.\n    Ekstrakt, mast, vodena frakcija i izolirana smolna kiselina zato mogu\n    predstavljati biolo\u0161ki vrlo razli\u010dite istra\u017eiva\u010dke materijale.\n  <\/p>\n\n  <h3>Va\u017ean je i na\u010din pripreme materijala<\/h3>\n\n  <p>\n    Istra\u017eivanja oralne primjene posebno dobro pokazuju va\u017enost formulacije.\n    U novijem istra\u017eivanju vrste <em>Picea abies<\/em> smola je ekstrahirana\n    glicerolom i fiziolo\u0161kom otopinom, pa je dobiveni ekstrakt imao druk\u010diji\n    kemijski profil od neobra\u0111ene smole ili lipofilnog pripravka.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Starija istra\u017eivanja na gingivalnim fibroblastima tako\u0111er su pokazala da se\n    biolo\u0161ki odgovor mo\u017ee znatno razlikovati ovisno o na\u010dinu pripreme smolnog\n    materijala. Zato je pri tuma\u010denju uvijek klju\u010dno pitanje:\n    <strong>\u0161to je to\u010dno bilo ispitano?<\/strong>\n  <\/p>\n\n  <h3>Koncentracija, doza i trajanje izlo\u017eenosti mogu promijeniti rezultat<\/h3>\n\n  <p>\n    Djelovanje odre\u0111enog spoja nije nu\u017eno linearno. Koncentracija, trajanje kontakta,\n    formulacija i biolo\u0161ko okru\u017eenje mogu promijeniti i biolo\u0161ko djelovanje i\n    stani\u010dnu podno\u0161ljivost.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zato se laboratorijske koncentracije ne mogu izravno pretvoriti u upute za\n    primjenu kod ljudi. Isto vrijedi za doze iz \u017eivotinjskih modela, koje nije\n    ispravno jednostavno prera\u010dunavati u ljudske doze.\n  <\/p>\n\n  <h3>\u0160to istra\u017eivanje oralnog ekstrakta zapravo pokazuje o podno\u0161ljivosti?<\/h3>\n\n  <p>\n    Zubna pasta s 20 % ekstrakta smrekove smole ispitana je na trodimenzionalnim\n    modelima ljudskog oralnog i gingivalnog epitela. Nakon izlaganja od 3 minute\n    i 1 sata prema kriterijima kori\u0161tenog testa nije bila klasificirana kao\n    korozivna.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To je koristan podatak o lokalnoj podno\u0161ljivosti konkretne formulacije, ali\n    <strong>nije isto \u0161to i dokaz dugoro\u010dne klini\u010dke sigurnosti<\/strong>.\n    Istra\u017eivanje nije bilo osmi\u0161ljeno za procjenu dugotrajne primjene kod ljudi,\n    alergijskih reakcija ili sistemskih u\u010dinaka nakon gutanja.\n  <\/p>\n\n  <h3>Rezultat formulacije nije nu\u017eno rezultat jedne sastavnice<\/h3>\n\n  <p>\n    To je posebno va\u017eno u istra\u017eivanju zubne paste. Osim ekstrakta smrekove smole,\n    formulacija je sadr\u017eavala papain, bromelain, amiloglukozidazu, hidratizirani\n    silicijev dioksid i druge sastojke.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Zato se dobar rezultat na biofilmu ne mo\u017ee pripisati isklju\u010divo smrekovoj\n    smoli. Nasuprot tome, u\u010dinci ekstrakta na IL-1\u03b2, TNF-\u03b1 i MMP-3 ispitivani su\n    odvojeno od gotove zubne paste, pa je u tom dijelu povezanost sa samim\n    ekstraktom znatno izravnija.\n  <\/p>\n\n  <h3>Va\u017ena je i neovisnost istra\u017eivanja<\/h3>\n\n  <p>\n    Novije oralno istra\u017eivanje financirao je Repolar Pharmaceuticals, a autori\n    su bili zaposleni u toj tvrtki. Istra\u017eivanje je bilo povezano i s patentom\n    te mogu\u0107im razvojem proizvoda.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    To samo po sebi ne zna\u010di da rezultati nisu valjani. Pri procjeni dokaza ipak\n    treba uzeti u obzir <strong>izvor financiranja, mogu\u0107e komercijalne interese\n    i potrebu za neovisnim ponavljanjem rezultata<\/strong>.\n  <\/p>\n\n  <h3>\u0160to se onda razumno mo\u017ee zaklju\u010diti iz istra\u017eivanja?<\/h3>\n\n  <p>\n    Najutemeljenije je re\u0107i da smrekova smola odnosno pojedini njezini sastojci\n    u razli\u010ditim istra\u017eiva\u010dkim sustavima pokazuju <strong>antimikrobne,\n    biofilmske, upalno-modulacijske i stani\u010dne u\u010dinke<\/strong> koji su biolo\u0161ki\n    relevantni za vi\u0161e procesa u tkivima.\n  <\/p>\n\n  <p>\n    Koliko pojedini mehanizam pridonosi stvarnom u\u010dinku kod \u010dovjeka ovisi o\n    problemu, formulaciji, koncentraciji i na\u010dinu primjene. Za neka podru\u010dja\n    postoje klini\u010dki podaci, dok za druga zasad imamo uglavnom\n    <strong>biolo\u0161ki smislena obja\u0161njenja koja tek treba izravno potvrditi<\/strong>.\n  <\/p>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n<h2 id=\"pogosta-vprasanja-o-raziskavah-smrekove-smole\" class=\"wp-block-heading\">\u010cesta pitanja o istra\u017eivanjima smrekove smole<\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block\">\n\n  <div class=\"smrekovit-faq\">\n\n    <details>\n      <summary>Je li smrekova smola znanstveno istra\u017eena?<\/summary>\n      <p>\n        Da. Istra\u017eivani su prirodna smola obi\u010dne smreke (<em>Picea abies<\/em>),\n        razli\u010diti pripravci i ekstrakti te pojedina\u010dni spojevi koji se pojavljuju\n        u smolama. Istra\u017eivanja obuhva\u0107aju mikrobiolo\u0161ke i stani\u010dne modele,\n        \u017eivotinjske modele te neka klini\u010dka istra\u017eivanja na ljudima.\n      <\/p>\n      <p>\n        Ta istra\u017eivanja nemaju jednaku dokaznu snagu. Zato je uvijek va\u017eno\n        razlikovati <strong>\u0161to je bilo ispitivano, na kojem modelu i \u0161to je\n        doista izmjereno<\/strong>.\n      <\/p>\n    <\/details>\n\n    <details>\n      <summary>\u0160to istra\u017eivanja pokazuju o antimikrobnom djelovanju smrekove smole?<\/summary>\n      <p>\n        U laboratorijskim istra\u017eivanjima materijali vrste <em>Picea abies<\/em>\n        te pojedina\u010dne smolne kiseline inhibirali su rast ili smanjili\n        pre\u017eivljavanje odre\u0111enih bakterija, dermatofita i kvasaca. Istra\u017eivani\n        su i u\u010dinci na nastajanje te ve\u0107 oblikovane biofilmove.\n      <\/p>\n      <p>\n        To je jedno od bolje potkrijepljenih laboratorijskih svojstava\n        <a href=\"\/hr\/smola-smreke\/\">smrekove smole<\/a>, ali antimikrobno\n        djelovanje u laboratoriju samo po sebi ne dokazuje lije\u010denje infekcije\n        kod \u010dovjeka.\n      <\/p>\n    <\/details>\n\n    <details>\n      <summary>\u0160to istra\u017eivanja pokazuju o utjecaju smolnih spojeva na upalni odgovor?<\/summary>\n      <p>\n        Izolirane smolne kiseline, osobito abietinska i dehidroabietinska\n        kiselina, u razli\u010ditim su eksperimentalnim sustavima utjecale na vi\u0161e\n        signalnih putova i medijatora povezanih s upalnim odgovorom.\n      <\/p>\n      <p>\n        I ekstrakt vrste <em>Picea abies<\/em> u novijem je stani\u010dnom istra\u017eivanju\n        utjecao na IL-1\u03b2, TNF-\u03b1 i MMP-3. Takvi rezultati pokazuju\n        <strong>biolo\u0161ki potencijal za modulaciju upalnog odgovora<\/strong>,\n        ali ne dokazuju lije\u010denje odre\u0111ene upalne bolesti.\n      <\/p>\n    <\/details>\n\n    <details>\n      <summary>Postoje li klini\u010dka istra\u017eivanja smrekove smole na ljudima?<\/summary>\n      <p>\n        Da, ali ponajprije kod rana. Klini\u010dka istra\u017eivanja pripravaka vrste\n        <em>Picea abies<\/em> provedena su kod bolesnika s dekubitusima i\n        kompliciranim kirur\u0161kim ranama.\n      <\/p>\n      <p>\n        Usporediva izravna klini\u010dka istra\u017eivanja smrekove smole trenuta\u010dno\n        ne postoje za zglobove, usnu \u0161upljinu, afte, grlo i probavni sustav.\n        Dokazi na tim podru\u010djima uglavnom dolaze iz laboratorijskih, stani\u010dnih\n        ili \u017eivotinjskih modela.\n      <\/p>\n    <\/details>\n\n    <details>\n      <summary>Mogu li se rezultati za abietinsku ili dehidroabietinsku kiselinu prenijeti na cijelu smrekovu smolu?<\/summary>\n      <p>\n        Ne izravno. Istra\u017eivanje izoliranog spoja mo\u017ee pokazati da je odre\u0111eni\n        biolo\u0161ki mehanizam mogu\u0107, ali ne dokazuje da \u0107e isti u\u010dinak imati\n        slo\u017eena prirodna smola.\n      <\/p>\n      <p>\n        Smrekova smola sadr\u017ei mnogo razli\u010ditih spojeva, a njihovi omjeri i\n        dostupnost ovise i o materijalu te na\u010dinu pripreme. Rezultate izoliranih\n        smolnih kiselina zato treba prije svega promatrati kao\n        <strong>mehanisti\u010dke podatke<\/strong>.\n      <\/p>\n    <\/details>\n\n    <details>\n      <summary>Gdje su dokazi najizravniji, a gdje jo\u0161 postoje velike praznine?<\/summary>\n      <p>\n        Najkra\u0107i dokazni put do \u010dovjeka trenuta\u010dno postoji kod\n        <a href=\"\/hr\/otvorena-rana-na-nozi\/\">rana<\/a>, gdje se laboratorijski podaci\n        nadopunjuju klini\u010dkim istra\u017eivanjima pripravaka vrste <em>Picea abies<\/em>.\n        Za ekstrakt smrekove smole u usnoj \u0161upljini postoje i noviji izravni\n        laboratorijski podaci.\n      <\/p>\n      <p>\n        Kod <a href=\"\/hr\/artroza\/\">zglobova<\/a> i\n        <a href=\"\/hr\/bolovi-u-trbuhu\/\">probavnog sustava<\/a> va\u017ean dio dokaza\n        i dalje je neizravan te se temelji uglavnom na pojedina\u010dnim smolnim\n        kiselinama i pretklini\u010dkim modelima. Razlikovanje tih razina dokaza\n        klju\u010dno je za pravilno tuma\u010denje istra\u017eivanja.\n      <\/p>\n    <\/details>\n\n  <\/div>\n\n<\/div>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<div class=\"translation-block article-footer-meta\">\n\n  <div class=\"article-footer-meta__info\">\n    <div class=\"article-footer-meta__item\">\n      <span class=\"article-footer-meta__label\">Autor<\/span>\n      <span class=\"article-footer-meta__value\">Matic Konc, in\u017eenjer laboratorijske biomedicine<\/span>\n    <\/div>\n    <div class=\"article-footer-meta__item\">\n      <span class=\"article-footer-meta__label\">Posljednje sadr\u017eajno a\u017euriranje<\/span>\n      <time class=\"article-footer-meta__value\" datetime=\"2026-09-24\">24. 9. 2026.<\/time>\n    <\/div>\n  <\/div>\n\n  <div class=\"article-footer-meta__sources\">\n\n    <h3>Znanstvena istra\u017eivanja i stru\u010dni izvori<\/h3>\n\n    <h4>Klini\u010dka istra\u017eivanja pripravaka smole Picea abies kod rana<\/h4>\n    <ul>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1111\/j.1365-2133.2008.08461.x\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Beneficial effect of resin salve in treatment of severe pressure ulcers: a prospective, randomized and controlled multicentre trial<\/a><\/strong>\n        <span>Sipponen A. i sur., British Journal of Dermatology, 2008 \u2013 randomizirano kontrolirano multicentri\u010dno istra\u017eivanje kod bolesnika s dekubitusima.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1111\/j.1365-4632.2011.05397.x\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Natural coniferous resin salve used to treat complicated surgical wounds: pilot clinical trial on healing and costs<\/a><\/strong>\n        <span>Sipponen A. i sur., International Journal of Dermatology, 2012 \u2013 pilot-klini\u010dko istra\u017eivanje kroni\u010dnih kompliciranih kirur\u0161kih rana.<\/span>\n      <\/li>\n    <\/ul>\n\n    <h4>Smola Picea abies: mikroorganizmi, biofilmovi, gljive i keratinociti<\/h4>\n    <ul>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1111\/j.1600-0463.2007.apm_548.x\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Antibacterial effects of home-made resin salve from Norway spruce (Picea abies)<\/a><\/strong>\n        <span>Rautio M. i sur., APMIS, 2007 \u2013 laboratorijsko istra\u017eivanje antibakterijskog djelovanja smrekove smole i smolnog pripravka.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1111\/j.1600-0463.2011.02791.x\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Antimicrobial properties of natural coniferous rosin in the European Pharmacopoeia challenge test<\/a><\/strong>\n        <span>Sipponen A., Laitinen K., APMIS, 2011 \u2013 test pro\u010di\u0161\u0107enog smolnog materijala obi\u010dne smreke protiv bakterija i Candida albicans.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1111\/jam.13640\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Novel aqueous oil-in-water emulsions containing extracts of natural coniferous resins are strongly antimicrobial against enterobacteria, staphylococci and yeasts, as well as on bacterial biofilms<\/a><\/strong>\n        <span>Haapakorva E. i sur., Journal of Applied Microbiology, 2018 \u2013 istra\u017eivanje vodenih emulzija s ekstraktima starije smole Picea abies, mikroorganizama te nastaju\u0107ih i ve\u0107 oblikovanih biofilmova.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1007\/s10096-011-1502-9\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">In vitro fungistatic effects of natural coniferous resin from Norway spruce (Picea abies)<\/a><\/strong>\n        <span>Rautio M. i sur., European Journal of Clinical Microbiology &amp; Infectious Diseases, 2012 \u2013 laboratorijsko istra\u017eivanje pro\u010di\u0161\u0107ene smrekove smole protiv dermatofita, kvasaca i drugih gljiva.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1055\/a-1141-0921\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Norway Spruce Balm: Phytochemical Composition and Ability to Enhance Re-epithelialization In Vitro<\/a><\/strong>\n        <span>G\u00f6ls T. i sur., Planta Medica, 2020 \u2013 kemijska karakterizacija materijala Picea abies te ispitivanje frakcija i pojedina\u010dnih spojeva u keratinocitnom modelu zatvaranja stani\u010dne praznine.<\/span>\n      <\/li>\n    <\/ul>\n\n    <h4>Smolne kiseline i drugi mehanisti\u010dki modeli<\/h4>\n    <ul>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/pmc.ncbi.nlm.nih.gov\/articles\/PMC4314026\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Dehydroabietic acid reverses TNF-\u03b1-induced the activation of FOXO1 and suppression of TGF-\u03b21\/Smad signaling in human adult dermal fibroblasts<\/a><\/strong>\n        <span>Wang X-W. i sur., International Journal of Clinical and Experimental Pathology, 2014 \u2013 dehidroabietinska kiselina u humanim dermalnim fibroblastima u eksperimentalnom upalnom okru\u017eenju.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/agris.fao.org\/search\/en\/providers\/122646\/records\/64724ac453aa8c8963056773\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Analgesic and Anti-inflammatory Activity of Resina Pini<\/a><\/strong>\n        <span>Seo Y.A., Suk K.D., Natural Product Sciences, 2007 \u2013 usporedno istra\u017eivanje razli\u010ditih pripravaka borove smole, me\u0111u ostalim na humanim gingivalnim fibroblastima.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.jep.2017.03.055\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Abietic acid isolated from pine resin (Resina Pini) enhances angiogenesis in HUVECs and accelerates cutaneous wound healing in mice<\/a><\/strong>\n        <span>Park J.Y. i sur., Journal of Ethnopharmacology, 2017 \u2013 izolirana abietinska kiselina na endotelnim stanicama i u mi\u0161jem modelu ko\u017ene rane.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.bbrc.2008.02.002\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Dehydroabietic acid, a phytochemical, acts as ligand for PPARs in macrophages and adipocytes to regulate inflammation<\/a><\/strong>\n        <span>Kang M-S. i sur., Biochemical and Biophysical Research Communications, 2008 \u2013 stani\u010dno istra\u017eivanje DHAA, PPAR\u03b1\/\u03b3 te medijatora MCP-1, TNF-\u03b1 i NO.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.3390\/ijms20071593\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Dehydroabietic Acid Suppresses Inflammatory Response Via Suppression of Src-, Syk-, and TAK1-Mediated Pathways<\/a><\/strong>\n        <span>Kim E. i sur., International Journal of Molecular Sciences, 2019 \u2013 mehanisti\u010dko istra\u017eivanje DHAA i signalnih putova Src\/Syk\/TAK1, NF-\u03baB i AP-1.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.3390\/ph16030407\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Anti-Atopic Dermatitis Effects of Abietic Acid Isolated from Rosin under Condition Optimized by Response Surface Methodology in DNCB-Spread BALB\/c Mice<\/a><\/strong>\n        <span>Park J. i sur., Pharmaceuticals, 2023 \u2013 izolirana abietinska kiselina u stani\u010dnim i mi\u0161jim modelima, uklju\u010duju\u0107i iNOS\/COX-2, upalne citokine i NLRP3.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.4014\/jmb.2510.10051\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Antimicrobial and Antibiofilm Activities of Abietic Acid against Skin-Associated Opportunistic Microorganisms<\/a><\/strong>\n        <span>Park J., Lee H., Journal of Microbiology and Biotechnology, 2026 \u2013 laboratorijsko istra\u017eivanje izolirane abietinske kiseline protiv bakterija, Candida albicans i biofilmske biomase.<\/span>\n      <\/li>\n    <\/ul>\n\n    <h4>Usna \u0161upljina i zubni biofilm<\/h4>\n    <ul>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1007\/s10266-019-00456-0\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Antimicrobial and antibiofilm effects of abietic acid on cariogenic Streptococcus mutans<\/a><\/strong>\n        <span>Ito Y. i sur., Odontology, 2020 \u2013 izolirana abietinska kiselina i rast, metaboli\u010dka aktivnost, zakiseljavanje te biofilm bakterije Streptococcus mutans.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.fitote.2025.106410\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">In vitro evaluation of anti-inflammatory, anti-plaque efficacy, and biocompatibility of Norway spruce (Picea abies) resin extract for oral care applications<\/a><\/strong>\n        <span>Yamileva K., Parrotta S., Multia E., Fitoterapia, 2025 \u2013 izravno istra\u017eivanje ekstrakta Picea abies u stani\u010dnom modelu upalnog odgovora, modelu zubnog biofilma te 3D-modelima oralnog i gingivalnog epitela. Istra\u017eivanje je financirao Repolar Pharmaceuticals, a autori su naveli povezanost s tvrtkom i patentom.<\/span>\n      <\/li>\n    <\/ul>\n\n    <h4>\u017deludac i probavni sustav<\/h4>\n    <ul>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.phrs.2005.06.004\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Gastroprotective and cytotoxic effect of dehydroabietic acid derivatives<\/a><\/strong>\n        <span>Sep\u00falveda B. i sur., Pharmacological Research, 2005 \u2013 pretklini\u010dko istra\u017eivanje dehidroabietinske kiseline i njezinih derivata u mi\u0161jem modelu o\u0161te\u0107enja \u017eelu\u010dane sluznice.<\/span>\n      <\/li>\n      <li>\n        <strong><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1007\/s00210-025-04597-8\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Uncovering the gastroprotective properties of araucaria brown propolis and its active compound, abietic acid<\/a><\/strong>\n        <span>Cury B.J. i sur., Naunyn-Schmiedeberg&#8217;s Archives of Pharmacology, 2026 \u2013 pretklini\u010dko istra\u017eivanje slo\u017eenog prirodnog materijala i izolirane abietinske kiseline; istra\u017eivani materijal nije bila smrekova smola.<\/span>\n      <\/li>\n    <\/ul>\n\n    <p class=\"article-footer-meta__note\">\n      Istra\u017eivanja prikazana na ovoj stranici ne \u010dine jedinstven dokazni lanac.\n      Obuhva\u0107aju klini\u010dka istra\u017eivanja pripravaka vrste <em>Picea abies<\/em>,\n      laboratorijska istra\u017eivanja smrekove smole te pretklini\u010dka i mehanisti\u010dka\n      istra\u017eivanja pojedina\u010dnih smolnih kiselina ili drugih smolnih materijala.\n      Rezultati dobiveni izoliranim spojem ili drugim smolnim materijalom zato\n      se ne mogu izravno pripisati cijeloj smrekovoj smoli. Najizravniji klini\u010dki\n      podaci kod ljudi trenuta\u010dno se odnose na rane.\n    <\/p>\n\n  <\/div>\n\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Smrekova smola je osrednja surovina ve\u010dine izdelkov Smrekovit, vendar nas njena vloga zanima \u0161ir\u0161e od same uporabe v izdelkih. V zadnjih desetletjih so raziskovalci preu\u010devali smolo navadne smreke (Picea abies), sorodne smolne materiale in posamezne smolne spojine \u2013 od protimikrobnega delovanja in biofilmov do celi\u010dnih procesov ter uporabe pri ranah. Na tej strani lo\u010dujemo, kaj so pokazale laboratorijske, predklini\u010dne in klini\u010dne raziskave ter kaj lahko iz njihovih rezultatov sklepamo.<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":12173,"parent":1147,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-12172","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.smrekovit.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/12172","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.smrekovit.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.smrekovit.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.smrekovit.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.smrekovit.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12172"}],"version-history":[{"count":26,"href":"https:\/\/www.smrekovit.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/12172\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12281,"href":"https:\/\/www.smrekovit.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/12172\/revisions\/12281"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.smrekovit.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1147"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.smrekovit.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12173"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.smrekovit.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}